BRUXELLES – Estonija, Latvija i Litva, potpomognute Mađarskom i Slovačkom, iskoristile su sastanak ministara financija EU-a u četvrtak kako bi zatražile ublažavanje pravila o globalnom minimalnom porezu od 15 % za multinacionalne kompanije.
Zaokret je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump u lipnju zatražio izuzeće za SAD, čime je otvorio pitanje hoće li europske zemlje ostati jedine koje u potpunosti provode tzv. Drugi stup (Pillar 2) sporazuma Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
„We are losing competitiveness if [the system is] mandatory and not voluntary”, upozorio je estonski ministar financija Jürgen Ligi, dodajući da se „situacija jasno promijenila” i da mnoge manje članice smatraju da teret izvještavanja nadmašuje korist. Estonija, koja inače podržava stopu od 15 %, sada traži izuzeće od najsloženijih izvještajnih obveza.
Pet niskoporeznih država – Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Malta – već je izborilo odgodu do 2030. za ugradnju pravila u nacionalne zakone. Litavski ministar financija Kristupas Vaitiekūnas najavio je da bi, potaknut američkim potezom, mogao zatražiti i novo produljenje: „We want to keep our advantages, we don’t want to give them away.”
Protivnici tvrde da će opsežna birokracija obeshrabriti investitore i povećati troškove zemljama koje ionako nemaju mnogo velikih multinacionalki podložnih novom sustavu. „We’re not sure whether the revenues will be bigger than the costs”, rekao je Ligi.
Zapadne članice poput Francuske, Italije i Španjolske odbacuju zahtjeve za dodatnim ustupcima. Francuski dužnosnik ističe: „There is no reason to question [Pillar 2] when it is a major achievement in international tax cooperation.” Jedan europski diplomat sažima razmišljanje sumnjičavih država: „They [the critics] are saying: if the U.S. wants special treatment, then I also need special treatment.”
Povjerenik EU-a za poreze Wopke Hoekstra upozorio je da Unija mora „It is essential to ensure predictability and stability for businesses, and to make full use of Pillar 2 to ensure a fair taxation of multinationals”, ali i da „will not take any action that would put European businesses at a disadvantage”.
Sljedeći korak bit će odluka Europske komisije hoće li prihvatiti nove zahtjeve za izuzećima ili produljenjima. Dok jedni upozoravaju na rizik erozije povjerenja u zajednički porezni okvir, baltičke države poručuju da neće odustati od nastojanja da „zadrže prednosti” koje im pomažu u privlačenju kapitala.
