Na Pomorskom fakultetu u Rijeci, posljednjeg dana javnog savjetovanja, predstavljen je prijedlog Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa (IGP) Republike Hrvatske. Dokument, koji bi u Saboru trebao biti usvojen iduće godine, prvi put cjelovito uređuje planiranje gotovo 24 000 četvornih kilometara hrvatskog mora.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nazvao je plan „iznimno važnim” jer uspostavlja ravnotežu između očuvanja Jadrana i gospodarskog razvoja: „Iznašli smo balans da Jadran zaštitimo, ali i omogućimo napredak na ovom golemom području.”
Plan je strukturiran u nekoliko tematskih cjelina:
• granice IGP-a i režim suverenih prava; • akvakultura i ribolovna područja; • istraživanje i eksploatacija ugljikovodika (samo postojeće zone u sjevernom Jadranu); • pomorski promet i područja posebne namjene, uključujući vojne vježbe; • podmorski kabeli i cjevovodi; • očuvanje prirode, osjetljivih staništa i povodne kulturne baštine; • znanstvena istraživanja.
V. d. ravnatelja Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić istaknuo da su glavni ciljevi očuvanje bioraznolikosti, održivo ribarstvo i odgovorno upravljanje resursima. U području pomorskog prometa naglasak je na usklađivanju infrastrukture s okolišnim standardima i potrebama regija.
Ministar Bačić dodatno je pojasnio novinarima kako prijedlog ne otvara nova polja za naftu i plin niti planira korištenje energije vjetra na moru, dok za akvakulturu „ostavlja velike prostore i mogućnosti razvoja”.
Usvajanjem Prostornog plana IGP-a Hrvatska, zaključio je Bačić, „konačno zaokružuje svoja suverena prava na Jadranu” u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora i pravnom stečevinom Europske unije.
