Populist i milijarder Andrej Babiš ponovno je u utorak preuzeo dužnost češkog premijera, nakon što ga je imenovao predsjednik Petr Pavel. Time se bivši čelnik vlade vraća u Strakovu akademiju prvi put nakon gotovo četiri godine.
Babiš je predsjedniku već predao prijedlog ministara. Kabinet će činiti zastupnici njegovog pokreta ANO, krajnje desne SPD-a te populističke stranke Motoristi. Na popisu ipak nema bivšeg eurozastupnika Filipa Tureka, čija je moguća nominacija izazvala skandal nakon što su mediji objavili fotografije na kojima se povezuje s nacističkim simbolima, dok ga bivša partnerica kazneno prijavljuje za silovanje i višegodišnje zlostavljanje – optužbe koje on poriče.
Predsjednik Pavel ustvrdio je da imenovanje odražava „volju birača”, ali je podsjetio Babiša na neriješene sukobe interesa zbog njegovih veza s konglomeratom Agrofert, koji je i nakon prebacivanja u zaklade primao značajne državne i europske poticaje.
„Odluke koje nas čekaju neće biti ugodne za javnost”, upozorio je Pavel, naglasivši da će od nove vlade tražiti stratešku viziju i političku hrabrost. Istodobno je poručio da se „čvrste veze s EU-om i NATO-om ne smiju dovoditi u pitanje”.
Babiš je uzvratio obećanjem da će „braniti interese građana kod kuće i svugdje u svijetu” te dodao da će učiniti „maksimum kako bi Češka postala najbolje mjesto za život na cijelom planetu”.
Nova koalicija u Bruxelles donosi suverenistički ton, bliži vladi u Bratislavi i Budimpešti nego prijašnjim praškim garniturama. U koalicijskom se sporazumu ističe da Europska unija „ima granice” te da ne smije nametati odluke koje prelaze nacionalne crvene linije, iako potvrđuje ostanak zemlje u NATO-u i kontinuitet sigurnosne politike.
Regionalno, kabinet želi oživjeti suradnju unutar Višegradske skupine (Slovačka, Poljska, Mađarska, Češka). U gospodarskom dijelu planira sačuvati monetarni suverenitet te ustavno zaštititi češku krunu, odbacujući uvođenje eura.
Migracijska politika bit će nultotolerantna prema neregularnim ulascima, uz odbacivanje europskog Pakta o migracijama i azilu te najavu novog zakona kojim bi se zaštita odobravala samo „u iznimnim slučajevima”.
Najžešći sukobi s Bruxellesom očekuju se u energetici i klimi. Vlada naziva Zeleni plan „neodrživim”, traži reviziju sustava industrijskih emisijskih kvota i odbija primijeniti novi ETS2 za zgrade i cestovni promet, smatrajući da bi to građanima nametnulo previsoke socijalne troškove.