WASHINGTON – Azerbajdžan i Armenija u petak su u Bijeloj kući stavili potpise na mirovni sporazum za koji se nadaju da će okončati desetljeća krvavih sukoba i otvoriti put gospodarskoj suradnji dviju južnokavkaskih država.
Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je dogovor povijesnim: „Dugo su se borili – 35 godina – a sada su prijatelji i ostat će to zadugo.” Prema njegovim riječima, obje su se strane obvezale prekinuti borbe, uspostaviti diplomatske odnose i međusobno poštivati teritorijalni integritet.
Ključna stavka sporazuma daje Sjedinjenim Državama ekskluzivno pravo razvoja strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz. Bijela kuća tvrdi da će taj projekt potaknuti izvoz energije i drugih resursa te pridonijeti širem regionalnom prosperitetu.
Na svečanosti potpisivanja uz Trumpa su bili azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan. Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, nazvavši ga „povijesnom prekretnicom prema trajnom miru na Južnom Kavkazu”. Berset je dodao kako je Vijeće Europe spremno pomoći dvjema zemljama „dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti”.
Analitičari ističu da bi uspješna provedba dogovora predstavljala značajan vanjskopolitički uspjeh Trumpove administracije i potencijalno uzdrmala interese Moskve, koja Južni Kavkaz tradicionalno smatra vlastitom sferom utjecaja.
Armenija i Azerbajdžan sukobljene su od kasnih 1980-ih kada se planinska regija Nagorno-Karabah, pretežito naseljena Armencima, odcijepila od Azerbajdžana uz potporu Erevana. Nakon višekratnih ratova i prekida vatre, Azerbajdžan je 2023. vratio potpunu kontrolu nad tim područjem, što je gotovo 100 tisuća etničkih Armenaca natjeralo u izbjeglištvo u Armeniju.
Potpisani dokument sada formalno otvara put stalnom miru – no održivost dogovorenih odredbi tek će se pokazati na terenu, gdje se duboko ukorijenjene traume i interesi rijetko liječe potpisom na papiru.