Austrijski zastupnici u četvrtak bi trebali glasovati o prijedlogu zakona koji zabranjuje nošenje marame u školama za djevojčice mlađe od 14 godina. Konzervativno vođena vlada tvrdi da time „štiti djevojčice od ugnjetavanja“, dok organizacije za ljudska prava i pravni stručnjaci upozoravaju na diskriminaciju i moguće produbljivanje društvenih podjela.
Vladin prijedlog • Zabrana se odnosi na „sve oblike islamskoga vela“, uključujući hidžab i burku. • Zakon bi u potpunosti stupio na snagu početkom nove školske godine u rujnu, a od veljače bi trajalo prijelazno razdoblje u kojemu bi se škole, roditelji i djeca upoznavali s pravilima bez kazni. • Za višekratno kršenje propisane su novčane kazne od 150 do 800 eura za roditelje. • Vlada procjenjuje da će mjerom biti obuhvaćeno oko 12 000 djevojčica, pozivajući se na istraživanje iz 2019. prema kojemu je tada oko 3 000 učenica mlađih od 14 godina nosilo maramu.
Ministrica za integraciju Claudia Plakolm prilikom predstavljanja zakona izjavila je: „Kada se djevojčici kaže da mora sakriti svoje tijelo od pogleda muškaraca, to nije vjerski ritual nego ugnjetavanje.“
Osporavanje i pravne dvojbe Austrijski ustavni sud već je 2020. srušio raniju zabranu marama u osnovnim školama, ocijenivši je neustavnom i diskriminatornom jer se primjenjivala samo na islam. Unatoč tomu, vlada tvrdi da je novi prijedlog usklađen s ustavom jer se poziva na zaštitu prava djeteta.
Ustavni stručnjak Heinz Mayer podsjetio je, međutim, na raniju presudu i izrazio sumnju da se „zakon može uskladiti s ustavom ako je usmjeren isključivo na jednu religiju“.
Reakcije civilnog društva Amnesty International Austrija prijedlog naziva „očitom diskriminacijom muslimanskih djevojčica“ i upozorava da bi mogao „raspiriti postojeće predrasude i stereotipe“. Slično upozorava i službeno muslimansko predstavničko tijelo IGGOe, tvrdeći da se djeca ovime „stigmatiziraju i marginaliziraju umjesto da ih se osnažuje“.
Angelika Atzinger iz ženske udruge Amazone smatra da zabrana šalje poruku kako „netko drugi smije odlučivati o djevojačkim tijelima“. Antirasistička organizacija SOS Mitmensch također se protivi zakonu.
Politički pritisci s desnice Krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), koja je osvojila najviše glasova na prošlogodišnjim izborima ali nije uspjela sastaviti vladu, poručuje da zabrana „nije dovoljno dalekosežna“ i traži da se proširi na sve učenike, nastavnike i školsko osoblje.
Što slijedi? Vladajuća koalicija uvjerena je da će prijedlog dobiti potrebnu većinu i da ga ovoga puta ustavni sud neće srušiti. Kritičari, međutim, najavljuju nove pravne izazove, što znači da bi odluka parlamenta mogla biti tek početak novog ustavnopravnog spora oko vjerskih sloboda i prava djece u Austriji.