Austrijska vlada sprema drugi pokušaj zabrane nošenja marame u školama: do kraja rujna odluku bi trebali potvrditi ministri, a potom bi Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo nacrt zakona za parlament.
Prema prijedlogu, djevojčicama mlađima od 14 godina bilo bi zabranjeno nositi hidžab u svim odgojno-obrazovnim ustanovama – uključujući privatne i islamske škole. Učitelji bi morali prijaviti svako kršenje, a ponovljeni prekršaji roditelje bi stajali do 1000 eura. Ministrica unutarnjih poslova Claudia Plakolm procjenjuje da bi mjera zahvatila između 9000 i 12 000 djevojčica u Beču, gradu s najvećom muslimanskom zajednicom u zemlji.
Pitanje je, međutim, hoće li zakon preživjeti sudsku provjeru. Ustavni sud je 2020. srušio raniju zabranu ocijenivši je povredom „slobode vjeroispovijedi”. "U presudi iz 2020. postavljene su vrlo uske granice i ne vidim način kako bi se one mogle zaobići", upozorio je profesor ustavnog prava Heinz Mayer.
Islam je trenutačno najzastupljenija vjera među bečkim osnovnoškolcima: na početku školske godine 2024./25. muslimani čine 41,2 % od 112 600 upisanih učenika. Kršćani ukupno drže 34,5 % (katolici 17,5 %, pravoslavci 14,5 %), slijede djeca bez vjerske pripadnosti s 23 %, dok su sve ostale religije ispod 1 %.
Bečka pročelnica za obrazovanje Bettina Emmerling naglašava da se u gradu njeguje međureligijski dijalog, ali ukazuje i na istraživanja prema kojima mladi muslimani sve češće iskazuju netolerantne stavove, od antisemitizma do neprihvaćanja rodne ravnopravnosti. „Nitko u Beču ne bi smio svoj život prilagođavati fundamentalističkim tumačenjima koja su neprijateljska prema ženama, manjinama, državi ili demokraciji”, poručila je.
Kako bi se te vrijednosti bolje usadile, Emmerling traži obvezni školski predmet „Život u demokraciji” već od prvog razreda, što je ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr već najavio razvijati.
Iako vladina koalicija najavljuje i „popratne mjere” za poticanje „samostalnog i vidljivog života muslimanskih djevojaka”, pravni stručnjaci i dalje smatraju da bi svaka selektivna zabrana vjerskih simbola mogla pasti na istoj – ustavnoj – prepreci kao i prije četiri godine.