Australske vlasti donijele su odluku o usmrćivanju deset dingosa na otoku K’gari (bivši Fraser Island) nakon što je 19-godišnja Kanađanka Piper James prošlog ponedjeljka izgubila život u napadu tih životinja.
Prema nalazu obdukcije, James je preminula od utapanja, dok su ugrizi dingosa nastali prije smrti, ali „vjerojatno nisu neposredno uzrokovali smrt”. Unatoč tome, ministar okoliša savezne države Queensland Andrew Powell objavio je da je čopor proglašen „neprihvatljivim rizikom za javnu sigurnost” te će biti „uklonjen i humano eutanaziran”. „Ovo je teška odluka, ali vjerujem da je u javnom interesu”, poručio je ministar.
Već je šest životinja usmrćeno u subotu, dok će preostalih četiri biti uklonjeno ovih dana. Procjenjuje se da na K’gariju živi oko 200 dingosa, koji su za domorodački narod Butchulla svete životinje poznate kao wongari i izričito navedene u svjetskoj baštini otoka.
Negodovanje tradicionalnih vlasnika
Tajnica Butchulla Aboriginal Corporation Christine Royan potez vlade nazvala je „pokoljem” te naglasila da zajednica nije bila konzultirana: „Bila sam zatečena. Ova vlada nema poštovanja prema Prvim narodima. Sramota.” Otok je nacionalni park pod zajedničkim upravljanjem države i Butchulla naroda putem instituta vlasništva nad tradicijskim područjem.
Šira polemika oko sigurnosti i turizma
Smrtonosni napadi dingosa iznimno su rijetki, no incidenti su posljednjih godina učestaliji. Nakon što je 2001. devetogodišnjeg Clintona Gagea usmrtio dingo, uslijedilo je kontroverzno usmrćivanje tridesetak jedinki. Znanstvenici i očuvari prirode tvrde da pretjerani turizam remeti ponašanje divljih životinja. Svjetski savjetodavni odbor za baštinu još je prošle godine upozorio da bi ekologija otoka mogla biti „uništena pretjeranim posjećivanjem”.
Sveučilišni predavač za ekologiju Bradley Smith smatra najavljenu eutanaziju „neracionalnom” i upozorava na gubitak genetske raznolikosti: „Uklanjanje cijele obitelji znači i brisanje njihova genetskog nasljeđa iz ionako ograničene populacije – to je katastrofa za dingose.”
Odluka vlade tako je dodatno zaoštrila spor između zahtjeva za sigurnošću posjetitelja i očuvanja kulturno-ekološkog nasljeđa K’garija, ostavljajući otvorenim pitanje kako balansirati zaštitu ljudi i svetih australskih divljih pasa.