Rekordni minusi i oluja koja je proteklih dana zahvatila sjever SAD-a preokrenuli su uhodanu sliku globalnog tržišta plina: najveći svjetski izvoznik LNG-a privremeno je postao – uvoznik.
Američke energetske kompanije tijekom prošlog tjedna posegnule su za ukapljenim prirodnim plinom iz inozemstva kako bi odgovorile na nagli skok potražnje i zastoje u domaćoj proizvodnji uzrokovane arktičkom olujom Fern.
• Cijena na referentnom fizičkom tržištu Henry Hub skočila je s oko 3 USD na gotovo 10 USD za milijun britanskih termalnih jedinica (MMBtu), pokazuju podaci američkog ministarstva energetike. • BP i Shell dopremili su u američke luke terete iz zajedničkog pogona Atlantic LNG u Trinidadu i Tobagu, a LSEG-ovi brodarski podaci sugeriraju da najveći dio aktualnih pošiljki stiže upravo iz te karipske države. • Nekoliko tankera istovareno je čak i na dva terminala namijenjena izvozu, što dodatno potvrđuje koliko je opskrba postala tijesna.
Zaleđene bušotine pritisnule su proizvodnju
Ledeni val nije samo povisio potrošnju za grijanje i električnu energiju nego je istodobno paralizirao dio proizvodnje. Analitičari Rystad Energyja procjenjuju da je dnevna proizvodnja plina u američkim ležištima pala za oko 25 milijardi kubnih stopa, odnosno gotovo 708 milijuna prostornih metara.
Zakonska kočnica: Jones Act
Iako Sjedinjene Države obično predvode svjetski izvoz LNG-a, izvanredni uvoz objašnjava se starim Zakonom o trgovačkoj mornarici iz 1920. (tzv. Jones Act). Propis zahtijeva da se teret između dviju američkih luka prevozi brodovima pod američkom zastavom i s američkom posadom – a nijedan LNG tanker trenutačno nije registriran u SAD-u. Kada hladnoća prekine isporuke iz domaćih polja, najbrže rješenje često je kupnja plina iz inozemstva, makar na kratko.
Analitičari upozoravaju da bi, potraje li val niskih temperatura, pritisak na infrastrukturna ograničenja mogao dodatno podići cijene te produbiti raspravu o revidiranju Jones Acta ili izgradnji flote američkih LNG tankera.