Cijene prirodnog plina u Europi ponovno lete prema gore. Na referentnoj nizozemskoj burzi TTF megavatsat s isporukom u veljači u ponedjeljak je dosegnuo 41,11 eura, 2,5 % više nego na kraju prošlog tjedna i najviše od lipnja prošle godine. U samom otvaranju trgovanja kratko je preskočio i 43 eura.
Od početka siječnja cijena je porasla oko 38 %, a samo prošli tjedan 13 %. Glavni okidač je produljeni val niskih temperatura, koji je do polovice siječnja istopio europske zalihe sa uobičajenih 67 % na 45,6 %. Najtanji smo upravo mi: hrvatska skladišta pala su na svega 24,1 % kapaciteta.
Precjenjuje se i rizik s druge strane Atlantika. Arktička oluja najavljena u Sjedinjenim Državama progurala je tamošnje terminske ugovore za gotovo 70 %, na 5,35 USD za milijun britanskih termalnih jedinica – razina neviđena od prosinca 2022. Analize očekuju da će potražnja u SAD-u ovoga tjedna skočiti na 156 milijardi kubnih stopa dnevno, znatno iznad petogodišnjeg siječanjskog prosjeka od 137. Uz veće potrebe, hladnoća je već zamrznula opremu u Teksasu i Novom Meksiku, tjerajući bušotinske tvrtke na privremene obustave.
IEA prognozira da će Europa ove godine uvesti rekordne količine plina, pri čemu će glavninu rasta pokriti pošiljke iz SAD-a. No paralelno je Bruxelles zakucao posljednji čavao u sanduk ruskom plinu.
Uredba potvrđena u ponedjeljak uvodi pravno obvezujuću, postupnu zabranu uvoza ruskog LNG-a od početka 2027., a plina iz plinovoda od jeseni iste godine. „Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i suradnje poduzimamo veliki korak prema autonomnoj energetskoj uniji”, poručio je ciparski ministar energetike Michael Damianos, čija zemlja trenutno predsjeda Vijećem EU-a.
Protiv su glasale Mađarska i Slovačka, Bugarska je bila suzdržana; ostale članice dale su zeleno svjetlo. Budući da je prije ruske invazije Unija iz Rusije podmirivala više od 40 % potrošnje, a sada oko 13 %, nova pravila nalažu državama da do 1. ožujka predstave planove diverzifikacije i strogo provjeravaju podrijetlo svake buduće pošiljke. Kršenje će se kažnjavati visokim globama.
Članice kojima to bude prijeko potrebno moći će pomaknuti krajnji rok zabrane do 1. studenoga 2027., ali samo ako dotad ne uspiju napuniti skladišta dostatnim količinama iz alternativnih izvora.
Nastave li se polarni minusi i poteškoće u američkoj proizvodnji, tržište ne isključuje daljnje skokove cijena. U takvim okolnostima europska utrka za diverzifikacijom dobave postaje još dramatičnija – a hrvatska poluprazna skladišta dobivaju dodatnu težinu.