Povjerljive arhive peronističkog razdoblja, zaključane više od sedam desetljeća, od svibnja su dostupne javnosti. Odluku o potpunoj deklasifikaciji potpisao je argentinski predsjednik Javier Milei, u domovini često nazivan „Trump s motornom pilom” zbog populističkog stila i radikalnih reformi.
Otključane kutije sada omogućuju povjesničarima detaljan uvid u mrežu bijega kojom su se, nakon Drugog svjetskog rata, stotine nacističkih dužnosnika i kolaboracionista – među njima i zloglasni „Doktor Smrt” iz Auschwitza – domogle sigurnosti na južnoameričkom tlu. Prema prvim pregledima, dokumenti potvrđuju da su argentinske vlasti pod vlašću Juana Peróna sustavno izdavale putovnice, uređivale nove identitete te osiguravale logistiku za dolazak ratnih zločinaca iz Europe.
„Rasvijetlit ćemo najmračnije poglavlje naše povijesti”, poručio je Milei pri objavi odluke, naglasivši da nestajanje povijesnih mitova mora ići ruku pod ruku s jačanjem demokratizacije društva. Povjesničari „rajske dveri”, kako prvi istraživači opisuju pristup dosad skrivenim fasciklima, već pronalaze tragove koje povezuju argentinske službenike s međunarodnom mrežom takozvanih „štakorskih kanala” – linija bijega što su ih financirali simpatizeri iz više država, uključujući pojedine europske vlade i Crkvene strukture.
Iako je većina glavnih aktera, od nacističkih generala do ustaških dužnosnika, odavno pokojna, nova saznanja bacaju svjetlo na razmjere poslijeratnog zataškavanja. Istraživači procjenjuju da su desetci tisuća stranica spisa prvi put dostupni bez ograničenja, a među njima su i precizni popisi brodova, zrakoplovnih letova te bankarskih transakcija kojima su ratnim zločincima osigurani novi životi.
Mileijev potez, premda usmjeren na prošlost, otvara i svađe u sadašnjosti: ljevica ga optužuje da, dok razotkriva povijesne zločince, istodobno reže socijalne programe, dok desnica tvrdi da „čišćenje arhiva” jača međunarodni ugled zemlje. Neslaganja ne umanjuju povijesnu težinu trenutka – Argentina se, možda više nego ikad, suočava s vlastitom prošlošću, u nadi da će konačno zatvoriti poglavlje koje su povjesničari odavno prozvali „godinama srama”.