Marine Le Pen, 57-godišnja čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), danas ponovno sjeda na optuženičku klupu. Apelacijsko suđenje zbog navodne višegodišnje pronevjere sredstava Europskog parlamenta trajat će do 12. veljače, a konačna presuda, očekivana prije ljeta, presudno će utjecati na to hoće li Le Pen smjeti ući u predsjedničku utrku 2027.
Le Pen i još deset od ukupno 24 osuđena stranačka dužnosnika žale se na prošlogodišnju presudu kojom je utvrđeno da su od 2004. do 2016. preusmjerili 4,8 milijuna eura namijenjenih asistentima zastupnika u Strasbourgu i Bruxellesu kako bi plaćali stranačko osoblje u Francuskoj. Tada joj je izrečena četverogodišnja zatvorska kazna – dvije godine bezuvjetno, koje bi odslužila uz elektroničku narukvicu – 100 000 eura globe te petogodišnja zabrana kandidiranja koja je stupila na snagu 31. ožujka 2025.
Budući da će idući predsjednički izbori vjerojatno biti održani u travnju 2027., mnogi promatrači nagađaju da bi Le Pen, dobije li na apelaciji kraću zabranu od jedne ili dvije godine, ipak mogla ostvariti svoju četvrtu kandidaturu. U suprotnom bi stranka najvjerojatnije istaknula 28-godišnjeg predsjednika RN-a Jordana Bardellu, kojega prema anketi Veriana čak 49 % ispitanika vidi kao najizglednijeg pobjednika izbora, naspram 18 % koliko priznaje izglede Le Pen. Drugo istraživanje pokazalo je da bi Bardella u drugom krugu pobijedio svakog mogućeg suparnika.
Iako tvrdi da je nevina, Le Pen oštro proziva pravosuđe: „Riječ je o tiraniji sudaca koji me žele spriječiti da uđem u utrku koju bih mogla dobiti.” U istom je intervjuu dodala kako je Bardella „spreman pobijediti umjesto mene” te da će „ideje naše stranke preživjeti” bez obzira na ishod.
Presuda iz ožujka prošle godine izazvala je žestoke reakcije među populistima diljem svijeta. Bivši američki predsjednik Donald Trump nazvao ju je „vještičjim progonom”. Dok su američki mediji špekulirali o mogućim sankcijama protiv francuskih sudaca, Washington je to opovrgnuo, a predsjednik Pariškog sudskog suda Peimane Ghaleh-Marzban upozorio da bi bilo kakav pritisak na francusko pravosuđe predstavljao „neprihvatljivo miješanje u unutarnje poslove”. Glasnogovornica francuske vlade Maud Bregeon istaknula je kako zasad nema dokaza o stranoj intervenciji, ali da će vlasti „ostati na oprezu”.
Tko će na koncu nositi zastavu Nacionalnog okupljanja na Elizej pratit će se s posebnom pažnjom, no sve će ovisiti o onome što će početkom ljeta napisati tročlano apelacijsko vijeće.