Bivša ruska agentica Anna Chapman, koja je svjetsku slavu stekla 2010. nakon što ju je FBI uhitio u New Yorku kao dio ruske „spavačke ćelije”, vraća se u obavještajni milje – ovaj put kao ravnateljica novootvorenog Muzeja ruske obavještajne službe u Moskvi.
• Novo ime i nova funkcija
Prema informacijama iz Moskve, 43-godišnja Chapman sada nastupa pod prezimenom Romanova. Muzej kojim će upravljati registriran je u zgradi Službe vanjske obavještajne djelatnosti (SVR) pokraj Gorkijeva parka. Postav bi trebao prikazivati „povijest i uspjehe ruske špijunaže”, s naglaskom na operacije usmjerene protiv Zapada.
• Put od Londona do razmjene špijuna
Chapman je prva šira publika upoznala u Londonu, gdje je zahvaljujući šarmu ulazila u elitne poslovne i političke krugove. Ondje se udala za Britanca Alexa Chapmana, stekla britansko državljanstvo, a prema medijskim navodima upravo ju je u britanskoj prijestolnici regrutirao ruski agent.
Vrhunac njezine rane karijere bio je spektakularni pad 2010. kada su je američke vlasti razotkrile kao dio ruske mreže „spavača”. Nakon kratkog suđenja prebačena je u Rusiju u razmjeni za četvoricu zatvorenih zapadnih obavještajaca, među kojima je bio dvostruki agent Sergej Skripal.
• Izgradnja novog imidža
Nakon povratka u domovinu Chapman se okrenula poduzetništvu, televiziji i društvenim mrežama, otvoreno podupirući predsjednika Vladimira Putina. U autobiografiji objavljenoj lani opisuje se kao „ženski James Bond” – samouvjerena, zavodljiva i proračunata.
• Poveznica s vrhom Kremlja
Projekt muzeja odvija se pod kapom SVR-a kojim upravlja Sergej Nariškin, dugogodišnji Putinov suradnik, što ukazuje da Chapman i dalje uživa visoko povjerenje ruskog političko-obavještajnog vrha.
Chapman je u međuvremenu postala i majka sina, a novo imenovanje vraća je u središte pozornosti – ovaj put ne kroz tajne operacije na Zapadu, nego kroz službenu, ali i simbolički važnu promociju ruske špijunske tradicije.
