Donald Trump mjesecima se hvali „povijesnim trgovinskim pobjedama”, no sve je više ekonomskih pokazatelja koji sugeriraju suprotno. Nakon što je 2. travnja uveo nove carine, stopa rasta zaposlenosti u Sjedinjenim Državama pala je za više od 70 % u samo tri mjeseca, dok se proizvodni sektor, prema Institutu za upravljanje opskrbom, našao u padu.
Najnoviji paket mjera Bijele kuće – carine od 15 % do 50 % na uvoz iz čak 90 država, koji stupa na snagu u četvrtak – podiže prosječnu efektivnu carinsku stopu na 18 %. To je najveća razina od zloglasnog zakona Smoot-Hawley iz 1930., koji je produbio Veliku depresiju.
Cijenu najviše plaćaju američki potrošači. Yale Budget Lab procjenjuje da će prosječno kućanstvo 2025. godine zbog carina platiti oko 2 400 dolara više, pri čemu bi odjeća mogla poskupjeti 37 %, a obuća 39 %. Istodobno, Fox News anketom je utvrđeno da 62 % registriranih birača ne odobrava Trumpovu carinsku politiku; samo 36 % je podržava.
Rastući troškovi pritišću korporacije: Ford je izvijestio o padu dobiti od 800 milijuna dolara u drugom tromjesečju, a Harley-Davidson smanjio je proizvodnju zbog neizvjesnosti i viših ulaznih cijena. Carine na čelik, aluminij i autodijelove dodatno su poskupjele domaću proizvodnju, zbog čega su i brojni planirani pogoni na čekanju.
Trump tvrdi da „people love the tariffs”, no BMO Economics upozorava na povratak stagflacije, kombinacije posustalog rasta i rastućih cijena, posljednji put viđene 1970-ih. Ekonomisti Oxford Economicsa smatraju kako carine „očito povećavaju cijene i stišću kućne budžete”.
Iako su Europska unija, Japan i Južna Koreja – pod pritiskom prijetnji s još višim nametima – pristale na carine od 15 %, analitičari sumnjaju da će to biti dovoljno da velike kompanije presele proizvodnju u SAD. Planiranje novih tvornica vrijednih stotine milijuna dolara traži dugoročnu predvidljivost, a Trumpova sklonost iznenadnim promjenama tarifa stvara, kako jedan ekonomist opisuje, „globalnu ucjenu”.
U pokušaju da smanji američki trgovinski deficit, predsjednik ističe primjere investicija poput najave Applea o 100 milijardi dolara ulaganja u naprednu proizvodnju te proširenje montaže kamioneta General Motorsa u Indiani. No takvi su potezi zasad iznimka, dok je šira slika – po mnogim mjerilima – usporavanje rasta, rast inflacije i sve napetiji odnosi sa saveznicima. Za većinu Amerikanaca, tvrde stručnjaci, to je teško nazvati pobjedom.