Washington je ovog tjedna izdao 30-dnevnu dozvolu koja dopušta kupnju ruske nafte i naftnih derivata zarobljenih na moru. Namjera je, tvrdi Bijela kuća, oboriti rekordno visoke cijene energenata potaknute ratom na Bliskom istoku. Tržišta, međutim, zasad nisu reagirala dramatično: barel se u petak prodavao za oko 101 američki dolar.
Njemačka: „Pogrešan signal” Njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao je potez SAD-a. „Vjerujemo da je to pogrešno. Trenutno postoji problem s cijenama, ali ne i s opskrbom”, poručio je na zajedničkoj konferenciji za novinare s norveškim premijerom. Dodao je kako bi želio „znati koji su faktori naveli američku vladu na takvu odluku” te naglasio da „Njemačka ne sudjeluje i ne želi sudjelovati u ovome ratu”.
Bruxelles zabrinut zbog sigurnosti Predsjednik Europskog vijeća António Costa ocijenio je odluku Washingtona „vrlo zabrinjavajućom jer utječe na europsku sigurnost”. Costa je ranije upozoravao da rast cijena energenata Rusiju čini „jedinim pobjednikom” bliskoistočnog sukoba, dok se pozornost Zapada prema Ukrajini smanjuje.
Kremlj zadovoljno trlja ruke Moskva je odluku dočekala s osmijehom. Glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov izjavio je da SAD „pokazuje interes za stabilizaciju energetskog tržišta”, što je, prema njegovim riječima, „u skladu s interesima Moskve”.
Mađarska traži još blaži pristup Unutar Europske unije razbuktale su se podjele. Dok većina članica strahuje da bi popuštanje moglo ohrabriti rusku agresiju, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó iskoristio je trenutak kako bi ponovio zahtjev Budimpešte za ukidanje svih energetskih sankcija Moskvi.
Hormuški tjesnac pod vatrom Napetosti dodatno pojačava iranska odmazda: napadi na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu gotovo su potpuno zaustavili izvoz nafte te prisilili zaljevske proizvođače na smanjenje outputa. U takvim okolnostima bilo kakav pomak u sankcijama prema Rusiji automatski dobiva globalnu težinu.
Energetska šahovska ploča Potez SAD-a naglasio je složenost suvremene energetske geostrategije. Dok Washington pokušava smiriti cjenovni pritisak kod kuće, Europa strahuje da bi popuštanje prema Rusiji moglo potkopati njezinu sigurnost i jedinstvo. Kremlj u međuvremenu kapitalizira na nesuglasicama među zapadnim saveznicima, a Bliski istok i dalje baca dugu sjenu na svjetsko tržište nafte.
