ATHENA – Luka Pirej, nekoć „zmajeva glava“ kineskog Puta svile, pretvara se u bojno polje nove geopolitičke utakmice. Dok kineski državni brodarski div COSCO drži 67 % upravljačkih prava i od Pireja je stvorio treću najveću europsku kontejnersku luku, Washington traži način da umanji njegov utjecaj.
Bivši ministar iz konzervativne vlade, uključen u privatizaciju 2008., podsjeća da je Kina uskočila „kad nam je očajnički trebala strana investicija, a nitko drugi nije ulagao“. Danas, kaže, sporazum s COSCO-om teško je poništiti: „Kinezi će se držati logike Pacta sunt servanda – ugovori se moraju poštovati.“
Nova američka veleposlanica Kimberly Guilfoyle javno je poručila da bi Pirej „mogao biti na prodaju“, a Washington paralelno nudi ulaganje u brodogradilište Elefsina, 18 kilometara sjeverozapadno od Atene. Kinesko veleposlanstvo uzvratilo je da su izjave „zlonamjeran napad na normalne kinesko-grčke gospodarske odnose i grubo upletanje u unutarnje poslove“.
Stručnjaci upozoravaju da je kasno za izbacivanje Kine. George Tzogopoulos iz Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku podsjeća da je „izgraditi luku dugoročan posao, a ne obična poslovna transakcija“, te podržava američki interes za Elefsinu, ali uz opasku da rokovi i prostorna ograničenja nisu zanemarivi.
Konstantinos Tsimonis s atenskog Panteiona smatra da će Washington pokušati „smanjiti, a ne nužno eliminirati“ kineski utjecaj. Podsjeća na članak grčkog Ustava koji dopušta nacionalizaciju ključne infrastrukture u izvanrednim okolnostima – „kad postoji volja, postoji i način“ – ali i upozorava na mogući pravni rat ako se COSCO-u pokuša ograničiti autonomija.
Vlada upravo priprema nacrt zakona kojim bi se luke stavile pod središnje javno lučko tijelo, što bi COSCO-u moglo skratiti manevarski prostor. Tsimonis to naziva „scenarijem gušenja“: Peking bi, tvrdi, mogao zaprijetiti sudskim tužbama ili čak obustavom rada kako bi pojačao pritisak.
Na političkoj sceni vlada oprez. Ministarstvo vanjskih poslova samo kratko poručuje da je Grčka „u potpunosti usklađena sa strateškim partnerstvom sa Sjedinjenim Državama, ali poštuje postojeće ugovore“. U međuvremenu, bivši premijer Kostas Karamanlis – potpisnik prvog ugovora s COSCO-om – na svečanosti grčko-kineske gospodarske komore brani svoju odluku: „Danas je Pirej osma luka svijeta i treća u Europi.“
Bivši socijalistički premijer Giorgos Papandreou, nekad žestoki protivnik kineskog ulaska, ovoga je ljeta sudjelovao na kineskoj vojnoj paradi i večeri s predsjednikom Xi Jinpingom. Njegov zaokret dodatno komplicira odnose unutar grčke oporbe, a analitičari već procjenjuju da će vlada nakon izbora 2027. morati tražiti koalicijskog partnera.
Što dulje traje nadmudrivanje Washingtona i Pekinga, to se više potvrđuje procjena jednog analitičara: „Ovo bi moglo biti jedno od prvih otvorenih žarišta novog hladnog rata.“ Grčka zasad pokušava balansirati – svjesna je da joj je svaka strana važna, ali i da linija razdvajanja postaje sve oštrija.
