Više od 40 američkih tvrtki u posljednjim je izvješćima Komisiji za vrijednosne papire (SEC) upozorilo da agresivna kampanja deportacija koju provodi administracija predsjednika Donalda Trumpa može ozbiljno poremetiti njihovo poslovanje i potaknuti recesiju.
• Neočekivan porast upozorenja Od siječnja je u 74 podneska spomenut utjecaj deportacija – dramatičan skok u odnosu na razdoblje od lipnja 2020. do siječnja 2025., kada se ta riječ pojavila samo šest puta. Poduzeća dolaze iz različitih sektora, od prehrambene industrije i energetike do tehnologije i građevinarstva.
• Strah od gubitka radne snage ImmuCell, proizvođač veterinarskih lijekova za stočarsku industriju, ističe da se mnoge farme oslanjaju na imigrantske radnike: „Mnogi ranije zaposleni, nekriminalni radnici još nisu stekli državljanstvo. Značajne deportacije mogle bi negativno utjecati na naše kupce i dobavljače”, navodi se u prijavi. Građevinska tvrtka Century Communities upozorava da bi manjak kvalificiranih radnika, uzrokovan „sporijim imigracijskim tokovima i/ili povećanim deportacijama”, mogao „materijalno narušiti razinu usluge”.
• Rizik recesije Hawaiian Electric navodi da se „rizik recesije povećava zbog savezne politike, uključujući trgovinske mjere, masovne deportacije i rezove potrošnje”. Sveučilište Hawaii predviđa ograničeni rast BDP-a 2025. i pad 2026., što bi bio prvi pad od pandemije. Slično procjenjuje i Hanmi Bank, koja deportacije navodi među čimbenicima koji bi mogli izazvati „blagu recesiju već 2025.”.
• Moguća šteta i izvan granica SAD-a Pacific Airport Group, koji upravlja zračnim lukama u Meksiku i Jamajci, smatra da bi ograničenja putovanja i deportacije smanjile promet i prihode. IDT Corporation upozorava da bi deportacije mogle pogoditi njihove korisnike usluga doznaka novca, dok lanac diskontnih trgovina Pricesmart strahuje od udara na srednjoamerička gospodarstva ovisna o doznakama iseljenika.
• Pitanje ljudskih prava i reputacije Dioničari Zevin Asset Managementa traže od Alphabet-a (Googleova krovna tvrtka) jaču „dubinsku analizu” mogućih kršenja ljudskih prava jer Google pruža cloud usluge Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE). U prijedlogu se ističu „odvajanje djece od roditelja, proizvoljna pritvaranja i nezakonite deportacije”.
• Širi gospodarski odjek Dok pojedine tvrtke procjenjuju da bi deportacije mogle dovesti i do viših plaća za američke radnike ili rashladiti pregrijano tržište nekretnina, većina ipak dominatno bilježi rizike – od nestašice radne snage do smanjene potrošnje i investicija. Uz cilj Bijele kuće da ICE provodi najmanje 3 000 uhićenja dnevno, poslovni sektor strahuje da bi ambiciozne migracijske racije mogle oslabjeti američko, ali i regionalna gospodarstva ovisna o doznakama.
Za sada se većina kompanija tek ograđuje napomenom da deportacije mogu utjecati na buduće rezultate. No sve veći broj takvih upozorenja u službenim financijskim dokumentima pokazuje koliko snažno poslovna zajednica prati i strahuje od učinaka Trumpove „nulte tolerancije” prema ilegalnoj imigraciji.
