Cijene potrošačkih dobara u Sjedinjenim Državama nastavile su rasti u srpnju, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku rada. Indeks potrošačkih cijena (CPI) bio je 2,7 % viši nego godinu ranije, što je skok od 0,4 postotna boda u odnosu na travanj kada je inflacija nakratko usporila.
Iako se ukupna godišnja stopa nije promijenila u odnosu na lipanj, temeljna inflacija – koja iz računa izuzima nestabilne kategorije hrane i energije – ubrzala je na 3,1 % i time premašila lipanjski ritam.
Najviše su poskupjeli: • jelo za van i restorani: +3,9 % • ukupna hrana: +2,9 % • rabljeni automobili, stanovanje i zdravstvena skrb – sve iznad prosjeka CPI-ja.
Pad cijena energije za 1,6 % ublažio je ukupni pritisak, no analitičari upozoravaju da se u brojkama sve jasnije vidi utjecaj trgovinskih poteza Bijele kuće.
Trumpova carinska ofenziva Predsjednik Donald Trump od proljeća primjenjuje opću carinu od 10 % na sav uvoz, uz dodatne, više pristojbe za pojedine sektore poput čelika i aluminija. Iako su pojedine mjere – uključujući oštrije namete na Kinu – stupile na snagu tek 7. kolovoza, kompanije su već počele prebacivati dio troškova na potrošače. Uprave velikih lanaca poput Walmart-a, Nike-a i Macy’sa ranije su upozorile da će morati dizati cijene.
Carine pogađaju i tržište rada. Najnovija revizija službenih podataka srezala je procjenu novih radnih mjesta u svibnju i lipnju s 291 000 na samo 33 000, daleko ispod prvotnih očekivanja.
Fed između čekića i nakovnja Jačanje inflacije uz istodobno slabljenje zapošljavanja stavljaju američku središnju banku u nezahvalnu poziciju. Federalne rezerve zadužene su za stabilnost cijena i punu zaposlenost, a Trump ih otvoreno proziva i traži agresivno rezanje kamatnih stopa kako bi potaknuo rast. Za sada Fed oklijeva, ističući neizvjesnost oko dugoročnog učinka carina.
Predsjednik je nezadovoljstvo nedavno usmjerio i prema Zavodu za statistiku rada, pa je za nadzor te agencije nominirao ekonomista EJ-a Antonija, dugogodišnjeg kritičara BLS-a.
Za mnoge promatrače, podaci o inflaciji i tržištu rada signal su da bi gospodarska politika u Washingtonu mogla postati još napetija – baš dok cijene na američkim policama nastavljaju kliziti prema gore.