Američka Carina i granična zaštita (CBP) potiho mijenja strategiju nadzora oslanjajući se na male, ručno prenosive dronove koji se mogu lansirati za nekoliko minuta i izravno slati podatke terenskim ophodnjama.
Najnoviji tržišni dokumenti pokazuju da CBP traži letjelice otporne na vrućinu, prašinu i jake vjetrove, s kamerama u vidljivom i infracrvenom spektru te softverom za brzo označavanje sumnjive aktivnosti. Naglašava se mobilnost: dron mora stati u ruksak, poletjeti okomito i ostati u zraku dovoljno dugo da omogući agentima hvatanje osoba u pustinji, uz rijeke ili duž obale.
Prema podacima iz Arizone, CBP već upravlja flotom od oko 500 takvih sustava, što pokazuje da su maleni dronovi postali rutinski alat granične kontrole. Istodobno, taj se nadzor sve više premješta izvan granice. Službeni zapisi potvrđuju da je CBP bespilotne letjelice koristio za praćenje prosvjeda i u operacijama unutarnje migracijske provedbe, što izaziva bojazan da tehnologija stvorena za zaštitu granice prerasta u instrument širokog policijskog nadzora.
Taktički dronovi, međutim, neće potpuno zamijeniti veće platforme. CBP je ovog mjeseca zatražio povećanje ugovornog okvira za kupnju do 11 sustava MQ-9, bespilotnih letjelica koje na visini od 15 kilometara mogu ostati u zraku više od 27 sati i nadzirati golema područja s više senzora istodobno. Time agencija spaja dvije razine nadzora: visinsku, dugotrajnu promatračnicu i brze, terenske letjelice za „posao izbliza”.
Plan se uklapa u širi pomak prema razgranatom, pokretnom nadzoru. Uz dronove, CBP razvija kamionske mobilne tornjeve s radarom, kamerama i softverom za automatsko prepoznavanje kretanja. Vozila se mogu parkirati duboko u pustinji i raditi bez posade, produžujući doseg nadzora izvan tradicionalnih ruta.
Na saslušanju pred Odborom za domovinsku sigurnost Zastupničkog doma, ministrica Kristi Noem izjavila je da Ministarstvo domovinske sigurnosti ulaže „investing upwards to $1.5 billion” u drone, protudronovsku tehnologiju i „mitigation measures” koje će se, osim na velikim državnim događajima poput Svjetskog prvenstva u nogometu 2026., koristiti i kroz sporazume koji DHS-u omogućuju da „partner with cities and states” u pružanju zaštite koju one „don’t currently have”.
Udruge za ljudska prava upozoravaju da zračni nadzor ne mora smanjiti broj prelazaka nego ih preusmjerava na opasnije rute, povećavajući rizik od ozljeda i smrti. Kritičari stoga traže jasna ograničenja i neovisni nadzor nad upotrebom tehnologije koja, kažu, „brzo migrira” iz granične kontrole u unutarnje policijske operacije.
Za sada, CBP nastavlja širiti dronovsku flotu i usavršavati zahtjeve: brža priprema, dulje zadržavanje u zraku i trenutni prijenos „upotrebljivih podataka” agentima na terenu. Ako se trend nastavi, nadzorna mreža nad američko-meksičkom granicom uskoro bi mogla biti gušća nego ikad – a kako upozoravaju aktivisti, i daleko proširena izvan pograničnog pojasa.