Veteran iranske politike Ali Laridžani u nedjelju je objavio uspostavu privremenog vodstva Islamske Republike, samo dan nakon što je ajatolah Ali Hamenei poginuo u zračnom napadu. Time je 66-godišnji političar, već desetljećima prisutan u vrhu vlasti, ponovno zasjeo na jedno od najutjecajnijih mjesta u iranskoj sigurnosnoj hijerarhiji.
Laridžani je prošloga kolovoza imenovan tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC), tijela zaduženog za ključne obrambene i diplomatske odluke. Već je vodio SNSC početkom 2000-ih, a na stol mu ponovno stižu dosjei o nuklearnom programu, odnosima s Washingtonom i krizama u regiji.
Radi pragmatično – ali bez milosti
• Kao glavni nuklearni pregovarač (2005.–2007.) branio je pravo Teherana na obogaćivanje uranija, odbacivši europske poticaje kao „mijenjanje bisera za čokoladicu”.
• Iako tvrdi da se iranski nuklearni spor sporazumno može riješiti – „Po mom sudu, ovo se pitanje može riješiti” – upozorava da se program „nikada ne može uništiti” jer se stečena tehnologija ne može zaboraviti.
• U siječanjskim nemirima predvodio je, prema američkoj administraciji, „nasilno slamanje” prosvjeda; zbog toga je u siječnju sankcioniran u Washingtonu.
Sukob sa SAD-om i Izraelom Laridžani je u prvim javnim obraćanjima nakon Hameneijeve smrti optužio Sjedinjene Države i Izrael da pokušavaju „opljačkati i razjediniti Iran”. „Secesionističke skupine” upozorio je na „oštar odgovor” ako posegnu za oružjem.
Povratak visokoj diplomaciji Uoči posljednjih napetosti putovao je u Oman, tradicionalnog posrednika između Teherana i Washingtona, te u Rusiju radi jačanja sigurnosnih veza. U karijeri je, među ostalim, nadgledao sklapanje 25-godišnjeg strateškog sporazuma s Kinom 2021.
Dug put od garde do parlamenta
• Bivši pripadnik Iranske revolucionarne garde.
• Predsjednik parlamenta od 2008. do 2020., razdoblja u kojem je 2015. potpisan historijski nuklearni sporazum sa šest svjetskih sila.
• Dvaput diskvalificiran iz predsjedničke utrke (2021., 2024.) zbog, kako je ocijenilo Vijeće čuvara ustava, „neprikladnog životnog stila i obiteljskih veza u inozemstvu”.
Što slijedi? Laridžanijeva kombinacija lojalnosti sistemu i sposobnosti pregovora s protivnicima čini ga ključnom figurom u trenutku kada Iran traži stabilnost nakon gubitka vrhovnog vođe. Pitanje je hoće li mu tvrda retorika prema unutarnjim protivnicima ostaviti dovoljno prostora za ono što naziva rješivim sporom sa Sjedinjenim Državama – i može li pritom zadržati jedinstvo u zemlji čiji su građani više puta pokazali da su voljni prosvjedovati kada cijena svakodnevnog života postane previsoka.