Građanski pritisak na albansku vladu raste dok premijer Edi Rama sve otvorenije oslanja umjetnu inteligenciju na upravljanje državom. Nakon što je potkraj prošle godine predstavio Diellu, prvu virtualnu ministricu na svijetu, Rama je prije pet tjedana objavio da je Diella „trudna” i da će „roditi” 83 AI asistenta namijenjena zastupnicima njegove Socijalističke stranke.
Digitalni eksperiment došao je u trenutku kada se zamjenica premijera Belinda Balluku, ključna za digitalizaciju javnih usluga, suočava s optužbama za korupciju. Balluku i Diella tako su postale simboli vladajuće politike, ali i mete poruge prosvjednika koji već mjesecima zahtijevaju Raminu ostavku.
Novinar Krešimir Mišak upozorava da uvođenje umjetne inteligencije u političke procese najavljuje „skorašnju katastrofu”. Prema njegovu tumačenju, klasična birokracija funkcionira poput prometnog znaka koji ostavlja mogućnost da prekršite pravilo i snosite kaznu, dok „algokracija” postavlja nepremostivu ogradu – algoritam jednostavno ukida mogućnost izbora.
Mišak dodaje da bi algokracija mogla biti tek uvod u „algoarhiju”, sustav u kojemu se vlast potpuno automatizira, a svaki ljudski korektiv nestaje. Time bi se, kaže, otvorila vrata tiraniji algoritama i umjetne inteligencije.
Albanski ulični prosvjedi, potaknuti upravo optužbama za korupciju i digitalnom centralizacijom moći, otvaraju pitanje je li Tirana postala globalni laboratorij za najradikalniji politički eksperiment današnjice. Dok vlada tvrdi da AI pomaže u nadzoru javne nabave vrijedne milijarde eura, kritičari strahuju da bi tehnološka fasada mogla prikriti još dublji deficit demokracije.