Hrvatski vinari i udruge okupili su se kako bi zatražili hitan odgovor države na dramatično nisku iskorištenost tzv. vinske omotnice – europskog fonda namijenjenog modernizaciji vinarstva i vinogradarstva. Prema posljednjim podacima, u 2025. godini povučeno je tek 18,29 % raspoloživih sredstava, a prethodne je godine realizacija pala na 54 %.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ocjenjuje da je „porazno” što je u dvije godine Bruxellesu vraćeno više od 13 milijuna eura: „To dokazuje da nemamo jasnu strategiju ni ciljeve u sektoru vinarstva.” Ministarstvo poljoprivrede odgovornost prebacuje na Agenciju za plaćanja, dok Agencija tvrdi da su problem – proizvođači. Vinari, pak, ukazuju na prekomjernu papirologiju, nedostatak rokova za obradu prijava i neprovedive uvjete natječaja.
Kovačević podsjeća da su u razdoblju 2021. – 2023., zahvaljujući kriznim mjerama uvedenima tijekom pandemije, sredstva bila potpuno iskorištena. No povrat na 54 % u 2024. i sadašnjih 18,29 % „zvoni na uzbunu” i zahtijeva reviziju pravilnika, bržu obradu natječaja te jasnu sektorsku strategiju.
Pad vinograda i rast uvoza • Od 2020. do kraja 2024. nestalo je 2 000 hektara vinograda; danas ih je tek 16 800 – povijesni minimum. • Lani je Hrvatska uvezla 30 milijuna litara vina, a izvezla svega pet milijuna, uz rekordni trgovinski minus od 37 milijuna eura. • Domaćem tržištu godišnje nedostaje više od 25 milijuna litara vina, uključujući turističku potrošnju.
„Imamo apsurd: vrhunske vinarije s međunarodnim nagradama, a istodobno nam proizvodnja i površine padaju”, kaže Kovačević. Uz manjak radne snage i demografski pad, sektor pogađaju klimatske promjene, suše i tuče, koje su prošle godine smanjile urod grožđa za 25–30 %.
Vinari stoga traže:
- pojednostavljenje natječajnih postupaka i fiksne rokove za obradu prijava;
- ciljano usmjeravanje sredstava u modernizaciju podruma, restrukturiranje vinograda i promociju na inozemnim tržištima;
- veći udio nacionalnih sredstava za investicije i marketing vina;
- zajedničku strategiju Ministarstva, Agencije i struke zaustavljanja pada proizvodnje.
Globalni pad potrošnje vina, tehnološka zaostalost zbog rascjepkanih parcela i inflacijski pritisci dodatno opterećuju domaće proizvođače. „Ako ne odgovorimo brzo, već iduće godine mogli bismo gledati novu rundu gašenja vinograda i još veći uvoz”, upozoravaju iz vinskoga sektora.
Konačnu riječ sada imaju Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja, jer vinari poručuju: „Vrijeme za administrativne izgovore je isteklo; moramo iskoristiti novac koji nam stoji na raspolaganju ili ćemo ostati bez vlastitog vina na domaćim stolovima.”