Opatija – Hrvatska se suočava s jednim od najvećih javnozdravstvenih izazova: više od 60 % odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, a troškovi povezani s tom bolešću već sada iznose između 2 i 7 % ukupne zdravstvene potrošnje.
„Debljina je kronična bolest koja generira druge bolesti. Ako ne interveniramo rano, troškovi će rasti eksponencijalno. Svaki euro koji danas ne uložimo u suvremeno liječenje i farmakoterapiju, sutra ćemo platiti višestruko kroz operacije srca, dijalize i skupe medicinske tretmane”, upozorava prof. dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora.
Prema procjenama stručnjaka, do 2035. bi se broj osoba u visokom zdravstvenom riziku mogao popeti na više od dvije trećine stanovništva, što prijeti milijardskim gubicima za gospodarstvo zbog komplikacija i pada produktivnosti.
Od stigme do medicine
Još jedan ozbiljan problem ostaje društvena stigmatizacija. Iako se debljina često svodi na „manjak discipline”, moderna znanost pokazuje da ju uzrokuje kompleksna kombinacija genetike, okoliša i neuroendokrinih faktora.
„Vrijeme je da debljinu počnemo liječiti jednako ozbiljno kao dijabetes ili hipertenziju. Medicina danas nudi rješenja koja spašavaju živote, a ne smanjuju samo konfekcijske brojeve”, poručuje prof. Štimac.
Struka se okuplja u Opatiji
Kako bi se ubrzao napredak u prevenciji i liječenju, od 24. do 26. travnja 2026. u Opatiji će se održati 9. Kongres Hrvatskog društva za debljinu i 4. Adriatic Simpozij o debljini. Na skupu će domaći i međunarodni stručnjaci raspravljati o najnovijim terapijama, multidisciplinarnim pristupima i potrebnim javnim politikama.
Organizatori ističu da se bez koordiniranog djelovanja – od ranog otkrivanja i edukacije do suvremene farmakoterapije – Hrvatska suočava s mogućim kolapsom zdravstvenog sustava.
Poziv na hitnu akciju
• Crni vrh EU: Hrvatska je među najdebljim nacijama. • Ekonomski udar: pretilost već „pojede” do 7 % zdravstvenog proračuna. • Projekcija za 2035.: više od dvije trećine građana u visokom riziku.
Stručnjaci stoga apeliraju na Vladu, zdravstvene institucije i javnost da debljinu tretiraju kao prioritetnu, kroničnu bolest: od uvođenja sustavne prevencije u školama, preko ranog dijagnosticiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, do osiguravanja pristupa modernim lijekovima i centrima za liječenje.
„Rješenja postoje; pitanje je samo hoćemo li ih primijeniti na vrijeme”, zaključuje prof. Štimac.