Akademkinja Vida Demarin, neurologinja i članica HAZU-a, u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici naglasila je da je čitanje „podjednako važno za djecu, mlade i ljude treće dobi”, a starijima služi kao ključni alat za očuvanje kognitivnih funkcija.
Na stručnom skupu „Aktivno starenje: knjižnične usluge za poboljšanje kvalitete života starijih osoba”, održanom uz potporu Ministarstva kulture i medija te Grada Pule, Demarin je podsjetila kako aktivnosti poput čitanja, slušanja glazbe, rješavanja križaljki ili partije šaha „uvelike djeluju na mozak”. Dodala je da poezija i čitanje pomažu i u rehabilitaciji nakon moždanog udara.
Govoreći o današnjim navikama, istaknula je manjak koncentracije u digitalnom dobu: prema pojedinim istraživanjima prosječni Amerikanac čita manje nego ikad u posljednjih 40 godina, dok se prosječno online zadržava na tekstu svega 55 sekundi. Unatoč tome, koristi knjige ostaju neupitne:
- već šest minuta čitanja dnevno započinje pozitivne procese u mozgu;
- 30 minuta čitanja može sniziti krvni tlak;
- redovito čitanje smanjuje stres, poboljšava pamćenje, komunikacijske vještine i mentalno zdravlje.
„Čitanje osvjetljava sav naš mozak”, poručila je Demarin, potičući posebno stariju populaciju da posegne za knjigom, jer uz kognitivne dobrobiti dolazi i zabava te osjećaj psihofizičke dobrobiti.
Uz akademkinju, na skupu su i drugi izlagači analizirali načine kako knjižnice mogu pridonijeti aktivnom starenju i kvaliteti života starijih osoba, naglašavajući da je redovno čitanje dostupno svima i bez troškova.