Kijev se posljednjih dana trese zbog velike antikorupcijske istrage „Midas” koju vodi Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU), uz logističku pomoć američkoga FBI-a. U središtu skandala našao se Timur Mindič, dugogodišnji prijatelj predsjednika Volodimira Zelenskog i donedavni čelnik državne energetske tvrtke Energoatom.
Prema navodima tužitelja Specijaliziranoga tužiteljstva za borbu protiv korupcije, Mindič je predvodio skupinu koja je iz projekata u energetici izvlačila od 10 do 15 % provizije, pritom navodno prisvojivši oko 100 milijuna dolara. Više osumnjičenih pobjeglo je iz zemlje; za Mindičem se traga, a neslužbeno se govori da je u Izraelu. Prve političke posljedice već su uslijedile – ostavke su podnijeli ministar pravosuđa German Galušenko i ministrica energetike Svitlana Grinčuk.
Koliko je opasnost za vladajući vrh stvarna, naznačuje pitanje hoće li optužnica dosegnuti šefa ureda predsjednika Andrija Jermaka. Bijes javnosti sažela je kolumnistica portala Ukrajinska pravda Marija Berlinska: „Rat nam uzima sve aktivne, poštene i pristojne ljude. A mi saznajemo da predsjednikovi prijatelji troše milijune na prostitutke, aute i nove vile.”
Poveznica s dronovskim biznisom
Mindič se spominje i u aferi oko proizvođača bespilotnih letjelica Fire Point. Istražitelji tvrde da su kroz složen vlasnički lanac u priču uključene i tvrtke povezane s produkcijskim studijom Kvartal 95, koji su Mindič i Zelenski osnovali prije ulaska u politiku. Upravo je Kvartal 95 stvorio popularnu seriju „Sluga naroda”, emitiranu na televizijskoj mreži 1+1 u vlasništvu kontroverznog oligarha Igora Kolomojskog – ključnog političkog i financijskog saveznika današnjeg predsjednika uoči izbora 2019. godine.
Pandora Papers 2021. otkrili su da su Zelenski i suradnici iz Kvartala upravljali mrežom offshore kompanija preko Britanskih Djevičanskih otoka, kroz koju je, još 2012., isprano 41 milijun dolara poteklih iz Kolomojskijeve Privat banke. Kasnije je sam Zelenski, pod pritiskom zapadnih partnera, Kolomojskom ukinuo ukrajinsko državljanstvo, no oligarh je zadržao izraelsku putovnicu i niz poslovnih uporišta – od rudnika mangana u Gruziji do medijskih kuća u Kijevu.
Trumpov „fino podešeni” mirovni nacrt
Dok ukrajinski tužitelji rastvaraju korupcijsku mrežu, u međunarodnoj se pozadini zahuktava rasprava o neslužbenom mirovnom prijedlogu 45. američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izvorni dokument imao je 28 točaka, a poslije ženevskih konzultacija navodno je prepolovljen.
Jedna od najspornijih odredbi, navedena pod brojem šest, ograničavala bi ukrajinsku vojsku na najviše 600 tisuća vojnika. Kijev tvrdi da trenutačno raspolaže s oko 800 tisuća do 850 tisuća uniformiranih, dok neovisne procjene daju brojku i do 1,3 milijuna ljudi pod oružjem. Bruxelles zagovara zadržavanje sadašnje razine snaga, a Moskva i dalje inzistira na „demilitarizaciji Ukrajine”.
Čak i ako kompromis bude postignut, ostaje neriješeno pitanje financiranja tako velike vojske u zemlji iscrpljenoj ratom i opterećenoj „kapilarnom korupcijom”, kako je u parlamentu ovoga tjedna opisao jedan oporbeni zastupnik.
Povijest propuštenih prilika
Prisjećanje na prijašnje pregovore otkriva slične obrasce. Bivši šef parlamentarne većine David Arahamija svojedobno je u emisiji na kanalu 1+1 izjavio da je Rusija 2022. bila spremna prekinuti rat ako se Kijev obveže na vojnu neutralnost po „finskom modelu”. „Cilj Rusije bio je učiniti pritisak na nas kako bismo zauzeli neutralnost. I mi bismo se obavezali da nećemo u NATO”, rekao je Arahamija.
Od Midasova zlatnog WC-a do današnje fronte
Simboliku naziva operacije „Midas” dodatno pojačavaju fotografije Mindičeva stana sa sanitarijama od pozlaćenog metala. One podsjećaju na raskošnu rezidenciju svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, čija je vila s pozlaćenim zahodskim školjkama postala sinonim za kleptokraciju neposredno prije izbijanja Euromajdana 2014. godine.
Da bi trenutačna korupcijska kriza mogla prerasti u političku, sugerira i sve glasnija nervoza u državnom vrhu. Ostane li istraga bez „velikih riba”, riskira se novi val gnjeva javnosti, sada već umorne od rata i poskupljenja. U suprotnom, proces bi mogao progutati opasno bliske suradnike samoga predsjednika – baš u trenutku kad se diplomatski stol za mogući mirovni sporazum ponovno postavlja.
Za sada službeni Kijev šuti. No vrijeme curi: svaki novi detalj iz „Midasa” dubi vjerodostojnost ukrajinskih vlasti, a bez nje će se, upozoravaju analitičari, teško postići – i održati – bilo kakav dogovor o miru.
