Desetci zemalja i međunarodnih organizacija zajednički su uputili oštru poruku Jeruzalemu: trenutačni planovi gradnje i pravnog sređivanja vlasništva na okupiranom području moraju stati.
„Oštro osuđujemo jednostrane izraelske odluke i mjere usmjerene na širenje nezakonite izraelske prisutnosti na Zapadnoj obali”, navodi se u izjavi koju je potpisalo 85 potpisnica, među njima Njemačka, Francuska, Kina i Rusija. Sjedinjene Države nisu pridružile dokumentu.
Potpisnici drže da su najavljene mjere „u suprotnosti s obvezama Izraela prema međunarodnom pravu” te pozivaju na njihovo hitno povlačenje, naglašavajući „snažno protivljenje svakom obliku aneksije”.
Raniji apel osam zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom upozorio je da se ovom odlukom prvi put od 1967. omogućuje registriranje i sređivanje vlasništva nad velikim dijelovima okupiranog područja – potez koji, tvrde, olakšava trajnu aneksiju.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da je međunarodna kritika „činjenično neutemeljena i namjerno obmanjujuća”, pojašnjavajući kako je riječ tek o „administrativnoj mjeri u području građanskog i imovinskog prava”.
Istodobno, izraelski mediji pišu da će se Jeruzalem prvi put u gotovo šest desetljeća formalno proširiti preko linije razgraničenja: planirani su stambeni blokovi u blizini naselja u Istočnom Jeruzalemu koje je Izrael zauzeo 1967., a poslije anektirao. Prema navodima, riječ je o stotinama novih jedinica.
Izrael je Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem osvojio tijekom Šestodnevnog rata 1967. Na tim područjima danas boravi oko 700 000 izraelskih doseljenika uz približno tri milijuna Palestinaca – omjer koji godinama ostaje središnje žarište bliskoistočnih napetosti.