Ljudi ne stare ravnomjerno, pokazuje opsežna višegodišnja studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford objavljena u časopisu Nature Aging.
Istraživanje u kojemu su praćena 135 000 bioloških markera kod 108 ispitanika otkrilo je da se 81 % molekula povezanih sa starenjem ne mijenja postojano, nego doživljava nagle, sinkronizirane skokove.
Ključni nalazi:
- Dva razdoblja s najizraženijim promjenama javljaju se oko 44. i oko 60. godine života.
- U tim godinama bilježe se ubrzane promjene u sposobnosti metaboliziranja alkohola i kofeina, radu imunološkog sustava te riziku od kardiovaskularnih bolesti.
Glavni autor studije, genetičar Michael Snyder, ističe kako se uzrok tih „molekularnih potresa” tek treba razjasniti, no podaci sugeriraju da bi navike srednjih godina – veća konzumacija alkohola, povišeni stres i lošiji san – mogle dodatno potaknuti biološko ubrzanje.
Iako rezultati nisu recept za „eliksir mladosti”, pružaju novi vremenski okvir za preventivne mjere. Stručnjaci zato preporučuju da se upravo u četrdesetima i pedesetima pojača pažnja na kvalitetu sna, umjereno pijenje i upravljanje stresom kako bi se ublažili ovi nagli valovi starenja.