ZAGREB – Hrvatska ni tri i pol desetljeća nakon osamostaljenja nije uspostavila stabilan model ulaganja u znanost niti otvorila ozbiljan društveni razgovor o dugoročnom razvoju, poruka je s konferencije „35 godina samostalne Hrvatske” koju je u Zagrebu organizirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
Uvodno je poznati molekularni biolog Igor Štagljar ocijenio da se stanje u sektoru „desetljećima gotovo ne mijenja”. Prema njegovim riječima, država trenutno izdvaja između 0,8 i 0,9 posto BDP-a za istraživanje i razvoj, „što je daleko ispod onoga što je Hrvatskoj potrebno”. Uz manjak sredstava, upozorio je i na nedovoljno korištenje potencijala stručnjaka iz dijaspore.
Bivši šef diplomacije Mate Granić naglasio je da se u kriznim okolnostima „bez snažnog socijalnog dijaloga i povjerenja ne mogu donositi kvalitetne odluke”, ističući kako tih elemenata u hrvatskom društvu još uvijek nedostaje.
Glavni tajnik sindikata Matija Kroflin nadovezao se tvrdnjom da zemlja ulazi u razdoblje „velikih geopolitičkih i tehnoloških promjena” koje će snažno djelovati na tržište rada, demokraciju i sustav znanosti. Smatra da je stoga nužna široka, otvorena rasprava o smjeru u kojem Hrvatska želi ići.
Sudionici su se složili da povećanje ulaganja, povezivanje s iseljeničkim znanstvenicima i jačanje javnoga dijaloga predstavljaju ključne preduvjete za hvatanje koraka s europskim standardima i ublažavanje nadolazećih društvenih izazova.