Masovna pojava morske sluzi koja je prošlog ljeta zapanjila istarsku obalu – najveća u posljednja dva desetljeća – dobila je znanstveno objašnjenje. Tim Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnji s domaćom tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem objavio je u časopisu Scientific Reports detaljno istraživanje koje otkriva „recept“ za nastanak tog neugodnog fenomena.
„Ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i izravno pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu“, istaknuli su znanstvenici.
Ključni okidači • nagli porast temperature mora • značajan dotok slatke vode – ponajprije iz rijeke Po – koji je spustio salinitet • razdoblja slabog vjetra i smanjene izmjene vodenih masa
Takvi uvjeti potaknuli su iznimno snažno cvjetanje fitoplanktona. Istraživanje pokazuje da je svaka faza sluzi bila „privezana“ uz vrhunac tog cvjetanja, dok je raznolikost planktona unutar samih nakupina bila manja nego u uobičajenim sezonskim „cvjetovima“.
Nakupine su varirale od lokalnih pruga manjih od 20 metara do „tepihâ“ dužih od 20 kilometara, što je otežalo ribolov, kvarilo doživljaj kupačima i rušilo reputaciju čistoće mora usred turističke sezone.
Tehnologija na moru i iz svemira Istraživači su spojili podatke s oceanografskih plutača ODAS kod Rovinja, protočno-citometrijske analize planktona i AI analizu satelitskih snimaka visoke rezolucije. „Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena“, naglasila je viša znanstvena suradnica Daniela Marić Pfannkuchen.
Dr. sc. Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa, dodaje: „Javno-privatno partnerstvo IRB-a i SeaCrasa postavilo je ne samo nove standarde u operativnoj oceanografiji, nego i mjerljive pokazatelje za našu industriju u turizmu i ribarstvu te, najvažnije, za lokalnu zajednicu i ljude.“
Zašto rezultati znače više od znanstvene novosti • omogućuju razvoj sustava ranog upozoravanja temeljenih na „digitalnom blizancu“ Jadrana • pomažu turizmu i ribarstvu da se brže prilagode ekstremnim događajima • potvrđuju da klimatske promjene, kroz zagrijavanje mora i promjene hidrologije, mogu pojačati učestalost i razmjere sličnih pojava
Hrvatski znanstvenici tako ne samo da su razotkrili što je potaknulo prošlogodišnju „bujicu“ morske sluzi, nego su pokazali i kako domaća znanost, tehnologija i privatni sektor mogu zajednički pružiti rješenja za sve izazovnije uvjete na Jadranu.