Smrtonosni soj ptičje gripe proširio se po Antarktici, a stručnjaci upozoravaju da u pojedinim kolonijama može usmrtiti „90 do 100 posto” zaraženih životinja u svega dan-dva.
Čileanski virolog Victor Neira, član tamošnjeg Antarktičkog instituta (INACH), prvi je zabilježio novi soj u travnju 2024. među pet pomornika – polarnim morskim pticama nalik galebu. Od tada je virus potvrđen duž oko 900 kilometara antarktičke obale i više se ne zadržava samo na jednoj vrsti.
Najnovija ekspedicija registrirala je zarazu kod antarktičkih kormorana, južnih galebova, Adelijskih i žutonogih pingvina te antarktičkih tuljana krznaša. „Virus se u potpunosti proširio po cijelom antarktičkom području, odnosno u dijelu u kojemu smo u mogućnosti obavljati svoja istraživanja”, rekao je Neira.
Posebno zabrinjava visoka stopa smrtnosti. „Ova bolest može ubiti čak 100 posto ptica u kratkom razdoblju”, istaknuo je istraživač, napominjući da su kolonije na jugu planeta ionako malobrojne: populacija antarktičkih kormorana i pomornika procjenjuje se na tek oko 20 000 jedinki.
Ptičja gripa u globalnom je naletu od 2021., širi se migracijom ptica i prelazi na sisavce. Samo 2023. godine pobila je tisuće Humboldtovih pingvina u Čileu, a sada prijeti i osjetljivim antarktičkim ekosustavima.
Znanstvenici stoga pozivaju na pojačan nadzor i brzo uklanjanje lešina kako bi se barem usporilo širenje virusa na kontinentu bez stalnih ljudskih naselja, ali presudnom skloništu brojnih jedinstvenih životinjskih vrsta.