Na dubrovačkom Stradunu u nedjelju je brojka na termometru skočila na 17 °C, a slično je bilo i u Splitu, Kaštelima, na Visu i Hvaru gdje se mjerilo oko 16 °C. Temperaturni skok koji više nalikuje proljeću nego prosincu zabrinuo je proizvođače svinjskog mesa u Dalmatinskoj zagori, regiji koja za tradicionalno sušenje oslanja na hladnoću i buru.
„Uf, kako bi samo dobro došla bura…“, uzdišu vlasnici dimnih kužina „iza Klisa“ dok gledaju kobasice i pršute koje čekaju završnu fazu — dimljenje. Klimatski uvjeti, međutim, ne idu im na ruku. Prema posljednjim kratkoročnim izračunima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), nadolazeći tjedan donijet će maksimalne dnevne temperature oko 15 °C, a ponegdje i koji stupanj više. Bure, toliko potrebne za sušenje mesa, prognostički modeli ne vide najmanje sljedećih sedam do osam dana.
Meteorolozi najavljuju tipičan anticiklonalni scenarij: topla, sunčana popodneva, hladnija jutra i maglu u kotlinama. Iako hladne noći donekle pomažu, visoke dnevne vrijednosti i vlaga u zraku stvaraju idealne uvjete za kvarenje mesa.
Ako se prognoze ostvare, proizvođači će morati posegnuti za alternativnim rješenjima — od ubrzanog dimljenja pa sve do rashladnih komora — kako bi izbjegli da u salamuri propadnu stotine kilograma pršuta, panceta i kobasica. No takvi postupci povećavaju troškove i mijenjaju stoljetnu praksu prepuštanja posla prirodnoj buri.
Za ljubitelje snijega i zimskih radosti, pak, nema dobrih vijesti: „Ljudiii, ma di je zapela zimaaa?!“ čulo se od šetača pod dubrovačkim palmama, dok sunce nesmiljeno prži kamen Straduna. Ako se anticiklona ne povuče, prosinac bi mogao proći bez ijednog ozbiljnog zimskog prodora, ostavljajući Zagoru bez svježe bure i proizvođače bez prijeko potrebnog hladnog zraka.
Za sada ostaje samo nadati se da će se atmosfera ipak predomisliti prije nego što dimnjaci utihnu, a dimnjene delicije izgube bitku s nenormalno toplom „zimom”.