Najnovija hladna fronta koja je početkom 2026. paralizirala dio Dalmacije tek je blaga usporedba s nizom povijesnih zima koje su u proteklom stoljeću okovale Šibenik i okolicu.
• 1929. – mjeseci odsječenosti i glad
Premda termometar tada nije spuštao ispod −3 °C, golemi nanosi snijega—na pojedinim mjestima viši od dva metra—potpuno su prekinuli cestovne i željezničke veze prema zaleđu. Grad je tri mjeseca bio izoliran. Nestašica hrane prerasla je u glad, a Šibenski zaljev i okolni arhipelag, uključujući Kornate, prekrio je led.
• 1956. – apsolutni temperaturni minimum
Zima sredinom pedesetih ostala je upisana kao najhladnija u lokalnim meteorološkim knjigama: −11 °C rušilo je dotadašnje rekorde, a morska površina ponovno se ledila uz obalu.
• 1963. i 1985. – zaleđeni zaljev
Još dvije godine istaknule su se ekstremnim hladnoćama. Led se protezao preko uvale sv. Petra, pa se iz Mandaline do Duboke moglo prijeći pješice.
• 2003. – hladni povratak novom mileniju
Početkom 21. stoljeća Šibenik je ponovno zabilježio ledeni val: −10,2 °C podsjetilo je stanovnike na ranije ekstremne periode.
Usporede li se današnje temperature i kratkotrajne prometne poteškoće s višemjesečnom izolacijom i glađu iz 1929., aktualna zima izgleda tek kao podsjetnik na snagu koju priroda može pokazati u rijetkim, ali dramatičnim naletima.