Pregovarači Ukrajine i Rusije sastaju se u utorak i srijedu u Ženevi, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kako bi otvorili najdelikatnije teme rata koji traje gotovo četiri godine.
• Teritorij u fokusu Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da će razgovori obuhvatiti „glavna pitanja”, prije svega sudbinu ukrajinskog teritorija koji kontrolira Rusija. Moskva traži prepuštanje preostalih 20 % regije Donjeck, što Kijev odlučno odbija.
• Američki pritisak Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je da Ukrajina treba „brzo” sjesti za stol i postići dogovor. U pregovorima će Washington predstavljati Steve Witkoff i Jared Kushner.
• Delegacije na licu mjesta Ukrajinsko izaslanstvo vodi Rustem Umerov, koji je na Telegramu poručio da očekuje „konstruktivan rad i sadržajne sastanke o sigurnosnim i humanitarnim pitanjima”. Rusku stranu predvodi predsjednikov pomoćnik Vladimir Medinski.
• Otvorena i druga sporna poglavlja Osim teritorija, razilaze se stavovi o nadzoru nad nuklearnom elektranom Zaporižje te o mogućoj ulozi zapadnih trupa u poslijeratnoj Ukrajini.
• U sjeni četvrte godišnjice invazije Sastanak dolazi tik pred 24. veljače, dan kada je 2022. započela ruska invazija, u kojoj su poginule desetine tisuća ljudi, milijuni su raseljeni, a brojni gradovi sravnjeni.
• Upozorenja iz Kijeva U večernjem obraćanju Volodimir Zelenskij upozorio je da ruska vojska planira nove masovne napade na energetsku infrastrukturu: „Rusija ne može odoljeti iskušenju posljednjih dana zimske hladnoće i želi bolno udariti Ukrajince.” Istaknuo je da kombinirani napadi dronovima i raketama traže „posebnu obranu i podršku naših partnera”, osobito SAD-a.
• Prethodni susreti Prva dva kruga održana su u Abu Dhabiju i donijela su tek dogovor o razmjeni zarobljenika. Sudionici ipak tvrde da je atmosfera bila „konstruktivna”, čime se potiču nade da bi ženevski razgovori mogli otvoriti put prema širem rješenju.
Iako su očekivanja skromna, diplomatski izvori ističu da bi već sama spremnost na raspravu o teritoriju, energetskoj sigurnosti i humanitarnim pitanjima mogla označiti korak bliže prekidu najvećeg rata u Europi od 1945.