Nova digitalna publikacija Državnog zavoda za statistiku „Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025.” donosi opsežan presjek demografskih, socijalnih i ekonomskih pokazatelja koji razotkrivaju trajnu neravnotežu između spolova.
Najprije demografija: sredinom 2023. u zemlji je živjelo 1 990 202 žena (51,6 %) i 1 869 484 muškarca (48,4 %). Žene su u prosjeku stare 46,1 godinu, gotovo četiri godine više od muškaraca. U dobnoj skupini iznad 65 godina one čine čak 25,8 %, dok muškarci zauzimaju 19,7 %.
Životni vijek drastično se produžio. Prosječna dob pri smrti iznosila je 80,7 godina za žene i 73,3 za muškarce, što je gotovo dvostruko više nego 1950-ih. Istodobno broj rođenih pada: 2023. zabilježeno je 32 170 živorođene djece – trostruko manje nego 1950.
Plaće i mirovine pokazuju uporne razlike. Žene su 2023. prosječno zarađivale 1 290 eura mjesečno, odnosno 96,1 % muške plaće (1 342 eura). Jaz se produbljuje u mirovini: prosječna ženska mirovina iznosi 506,28 eura, a muška 610,27 eura. Uzrok leži i u kraćem radnom stažu – žene u prosjeku rade tri godine manje.
Na Zavodu za zapošljavanje 55,9 % prijavljenih čine žene, dok stopa rizika od siromaštva pogađa 22,2 % žena i 18,3 % muškaraca.
Sektorska podjela rada i dalje je snažno rodno obilježena. Muškarci dominiraju u građevini, industriji, poljoprivredi, rudarstvu te IT-u, dok su žene izrazito zastupljene u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, financijama i uslugama.
Obrazovanje donosi složeniju sliku. Žene danas čine 58,4 % studenata i 61,6 % diplomiranih, a u medicini su dosegnule 63,8 % liječničke profesije. Među doktorima znanosti njihov udio skočio je na 60,1 %. Unatoč tome, samo 11,1 % rektora i 29,6 % dekana su žene, što pokazuje da vrh akademske hijerarhije i dalje drže muškarci.
Sličan obrazac vidljiv je u pravosuđu: sutkinje čine većinu na gotovo svim razinama, no na Ustavnom sudu drže tek 30,8 % mjesta, a na Vrhovnom 31,2 %.
Politička zastupljenost napreduje sporo. Od prvih višestranačkih izbora 1990., udio žena u Saboru popeo se s 5 na 25 %, dok je u Vladi 2024. tek svaka deseta funkcija pripala ministrici.
Migracije također nose rodni pečat: u 2023. se u Hrvatsku doselilo 68,5 % muškaraca i 31,5 % žena, a sličan omjer vrijedi i za odlazak iz zemlje.
Kriminalitet ostaje izrazito muški fenomen – 86,2 % osuđenih punoljetnika i gotovo 90 % maloljetnika bili su muškarci. U zatvorskoj populaciji žene čine tek 5,7 %.
Statistika starenja, plaća i političkog sudjelovanja jasno pokazuje da formalna jednakost nije dovoljna. Izazovi starenja stanovništva, niskog nataliteta i rodnih ekonomskih razlika traže brže i ciljane mjere ako Hrvatska želi dosegnuti stvarnu ravnopravnost žena i muškaraca.