U pulskom hotelu Grand Brioni održana je konferencija „Hrvatska u pokretu“ na kojoj su ključni ljudi nacionalnog prometnog sustava iznijeli planove koji bi u idućih petnaestak godina mogli temeljito promijeniti istarski željeznički promet.
Član uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić potvrdio je da se broj putnika na dvjema državnim prugama u Istri – od Pule do slovenske granice te od Lupoglava do Raše – i dalje povećava unatoč zastarjeloj infrastrukturi. „Željeznički tunel kroz Učku nije neostvariv… to će se sigurno realizirati u 15-ak godina“, poručio je Ćužić. Planirani tunel Ćićarija bio bi dug oko 15 kilometara, a pratio bi ga nadvožnjak od četiri kilometra koji bi spojio Lupoglav s Jurdanima, što projekt čini tehnički usporedivim, ali mnogo zahtjevnijim od postojeće cestovne cijevi kroz Učku.
Financijska konstrukcija, naglasio je, oslanja se na novu uredbu o transeuropskim prometnim koridorima, koja bi omogućila korištenje fondova Europske unije za modernizaciju cijele trase.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek najavio je početak obnove 50-kilometarske dionice od državne granice kod Buzeta do Svetog Petra u Šumi, vrijedne 55 milijuna eura. Radove izvodi Strabag, a nakon toga slijedi obnova pravca do Pule. U drugoj fazi, unutar 15 godina, planira se i elektrifikacija cijele istarske pruge.
„Završili smo studijsku dokumentaciju za tunel Učku i krećemo u izbor projektantskog konzorcija. Vrijednost tog posla je oko dva milijuna eura, a dokumentacija bi trebala biti gotova za dvije godine“, istaknuo je Tušek, dodajući da se svi projekti mjere u stotinama milijuna eura, ali su, prema njegovoj ocjeni, realno ostvarivi u desetljeću koje slijedi.
I dok se čeka elektrifikacija, Istru već stižu prvi baterijski vlakovi proizvedeni u zagrebačkom Končaru. U Puli je postavljena prva punionica, a prototip vlaka od prošloga tjedna svakodnevno testira liniju. Druga punionica planirana je u Lupoglavu, pa bi do 2027. cijeli poluotok trebao biti pokriven ovom „zelenom“ tehnologijom. Riječ je o, kako je naglasio Tušek, „prvom baterijskom vlaku takve vrste u Europskoj uniji“, što hrvatsku struku svrstava u sam vrh tehnoloških inovatora na željeznici.
Unatoč ograničenjima – pruga je i dalje bez električne mreže, a dio trase poznat je po zavojima i niskim brzinama – Istra bilježi oko 250 tisuća putnika godišnje, s prosječnim rastom od 10 % na godinu. Besplatne karte za učenike i studente, ali i povratak vikend-vlaka između Zagreba i Istre preko Ljubljane dodatno potiču promet.
Sudionici konferencije složili su se da kombinacija europskog novca, domaće tehnologije i sve veće potražnje stvara jedinstvenu priliku da se Istra konačno čvrsto poveže s ostatkom hrvatske željezničke mreže – ovaj put kroz srce Učke, a ne samo ispod nje.