Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošloga je tjedna, na zatvorenom sastanku s parlamentarnim klubom stranke Sluha naroda, otvoreno iskazao nezadovoljstvo domaćim kritičarima. Prema riječima dvojice nazočnih zastupnika, predsjednik je prozvao parlamentarne kolege, aktiviste i novinare koji u inozemstvu ne prikazuju „nepokolebljivo laskavu” sliku Ukrajine, ocjenjujući da oni koji govore negativno o unutarnjim prilikama odvlače pozornost od ratnih napora i potkopavaju potporu zapadnih saveznika.
Ista dvojica zastupnika navode da se očekivao pomirljiviji ton, osobito nakon ljetnog pokušaja podređivanja dviju ključnih antikorupcijskih agencija Državnom odvjetništvu, što je izazvalo prve masovne prosvjede od početka ruske invazije 2022. godine. Taj potez, koji je predsjednik dan kasnije bio prisiljen povući, i dalje izaziva negodovanje u stranci.
Zastupnici tvrde da je ured predsjednika od njih zahtijevao da podrže sporni zakon, a kada je plan propao, odgovornost se pokušala prebaciti upravo na njih. „The whole narrative points to a further tightening of the screws at home. As far as the President’s Office sees it, you’re either with Zelenskyy or you’re a Russian stooge”, opisao je atmosferu jedan od sugovornika.
Raste nervoza i zbog sve učestalijih kadrovskih čistki. Smjenama su pogođene i istaknute figure poput dosadašnjeg šefa diplomacije Dmitra Kulebe, dok su ministri skloniji samostalnom djelovanju uklonjeni. Svaka rekonstrukcija, ističu parlamentarni izvori, produbljuje dojam da uski krug predsjednikovih najbližih suradnika preuzima sve više poluga vlasti.
Na sastanku je, tvrde svjedoci, napetost dodatno porasla kad je jedan zastupnik doveo u pitanje smisao slabljena antikorupcijskih tijela baš u trenutku kad su započela ispitivati kadrove predsjedničke administracije. Iako je Zelenskij obećao češće konzultacije, dio zastupnika sumnja u tu najavu.
„Especially during wartime, decisions must be made quickly and clearly”, poručio je ranije moćni predstojnik Ureda predsjednika Andrij Jermak, opravdavajući centraliziran model upravljanja. No, čak i unutar vladajuće većine sve glasnije se propituje gdje je granica između brzine i zaobilaženja demokratskih procedura.
Građani i dalje korupciju vide kao najveći unutarnji problem, pokazuju ankete. Uz ratne okolnosti i strah od propagandnih učinaka u Moskvi, javna kritika kijevskog vodstva ostaje rijetka, ali strani diplomati u privatnim razgovorima priznaju da su zabrinuti zbog mogućeg nazadovanja demokratskih standarda.
Nove restrikcije dodatno su potpirile sumnje: nedavno je skupina od dvadesetak bivših i umirovljenih diplomata, uključujući i Kulebu, uvrštena na popis dužnosnika kojima je za putovanja inozemstvo potrebna posebna dozvola. „It is difficult to understand why, in the fourth year of the war, it suddenly became so important to ban a group of no more than 20 people from traveling abroad”, upozorava Kuleba, uvjeren da je riječ o politički motiviranoj mjeri koja „otkriva mnogo dublji problem”.
Zastupnici upozoravaju da je parlamentarna kontrola vlade gotovo zamrla: ministri rijetko odgovaraju odborima, a za izglasavanje zakona sve je teže prikupiti većinu jer dio vladajućih ne želi bezrezervno slijediti zahtjeve Ureda predsjednika.
I dok popularnost predsjednika u anketama ostaje visoka, unutarstranačke pukotine i tiho negodovanje upućuju na to da bi daljnje „stezanje vijaka” moglo naići na sve veći otpor – makar zasad uglavnom iza zatvorenih vrata.
