Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij još je jednom javno ostavio mogućnost da se nakon rata povuče iz politike, no u domovini mu rijetko tko vjeruje da će doista odustati od novog mandata.
U nedavnom razgovoru za američki medij izjavio je da je „ready not to go for the second term [because it’s not my goal]” te naglasio da mu je ključni cilj „[to finish the war]”. Nije to prvi put da je ponudio odlazak: prošle je zime dramatično poručio da je „ready” odstupiti „If [it guarantees] peace for Ukraine, if you really need me to resign, I am ready. I can exchange it for NATO,” podsjećajući kako bi ostavka, ako donese primirje i pridruživanje NATO-u, bila prihvatljiva cijena.
Skeptične reakcije Mnogi ukrajinski oporbeni političari i analitičari na takve najave odmahuju rukom. Bivša potpredsjednica vlade Ivanna Klympush-Tsintsadze poručila je: „Deeds and not words matter.” Među zastupnicima predsjedničke stranke Sluga naroda također ne vlada dojam da Zelenskij ozbiljno razmišlja o odlasku; naprotiv, sudionici nedavnog zatvorenog sastanka tvrde da djeluje samouvjereno u pogledu reizbora.
Povratak tvrde politike Političke tenzije dodatno su raspirile ljetne pokušaje predsjedničkog ureda da ograniči neovisnost dviju ključnih protukorupcijskih institucija, upravo dok su one počele istraživati ljude bliske vlasti. Pod pritiskom, plan je povučen, ali aktivisti tvrde da je uslijedila prikrivena kampanja zastrašivanja: sigurnosna služba SBU upala je u urede Nacionalnog protukorupcijskog ureda (NABU) i Specijalnog protukorupcijskog tužiteljstva (SAP), pretražila više od 80 lokacija i navodno pregledala osjetljive spise. Bivši istražitelji koji su radili na najdelikatnijim predmetima također su bili meta racija.
Istodobno se ponovno poseže za tzv. „lawfareom” protiv političkih suparnika. Još od 2019. otvoreno je više od dvadeset kaznenih postupaka protiv bivšeg predsjednika Petra Porošenka, uključujući i sumnju na veleizdaju, a početkom ove godine dekretom su mu zamrznuta imovina i transakcije. Sada dvojica bivših ministara tvrde da se ista taktika koristi protiv svih koji kritiziraju vlast: otvaraju se istrage, izriču sankcije i blokira im se politički prostor.
Zalužni kao potencijalni izazivač Posebna pozornost usmjerena je prema smijenjenom vrhovnom zapovjedniku Valeriju Zalužnom, kojega dio javnosti vidi kao glavnog mogućeg protivnika aktualnog predsjednika. Prema anketi agencije Rating, Zelenskij bi u prvom krugu izborâ dobio 35,2 %, dok bi Zalužni osvojio 25,3 %. Neki sugovornici smatraju da se aktualne istrage protiv nekoliko umirovljenih generala koriste kao poluga pritiska na bivšeg zapovjednika, iako drugi to tumače kao pokušaj jačanja vladavine prava. Zalužni je prošlog tjedna u osvrtu na bojišnici prvi put javno kritizirao ljetnu ofenzivu kojoj je predsjednik pripisivao uspjeh, ocijenivši gubitke „devastating”, a dobitke tek marginalnima.
Približavaju li se izbori? Iako su izbori ustavom zabranjeni dok traje ratno stanje, Zelenskij najavljuje da će, čim se postigne primirje, tražiti ukidanje ograničenja i raspisati glasanje. Oporba i dio civilnog društva sumnjaju da će izborna utakmica biti poštena ako se nastavi praksa korištenja državnih institucija protiv kritičara. Za sada ostaje neizvjesno hoće li predsjednik doista „razmijeniti” mandat za mir – ili se samo sprema za još jednu tešku kampanju.
