Od ponedjeljka je sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču zatvoren za prolaznike – Zlatna vrata pretvaraju se u arheološko gradilište koje će, prema riječima arheologa Zvonimira Kite iz tvrtke „Temenos”, potrajati oko dvadeset dana.
Radnici su već završili probna istraživanja na istočnoj i zapadnoj strani ulaza, gdje su pokušali dokumentirati oktogonalne kule srušene u 17. stoljeću. Sada prelaze na njegov najatraktivniji dio – središnji prolaz.
Austro-ugarski arhitekt i arheolog George Niemann početkom 20. stoljeća izmjerio je da je izvorni prag Zlatnih vrata 1,4 metra ispod današnje razine. Ta će se, kako stručnjaci kažu, „Niemannova visina” zahvaljujući novim iskopavanjima prvi put otvoreno pokazati građanima, otkrivajući koliko je svečani ulaz nekoć bio viši i monumentalniji.
Zlatna su vrata, podsjećaju arheolozi, bila zazidana sve do druge polovice 19. stoljeća, kada ih je ponovno otvorila austro-ugarska uprava. Aktualni radovi stoga bi mogli potaknuti raspravu o trajnoj prezentaciji ulaza u njegovim izvornim dimenzijama, što bi sa sjeverne strane Palače stvorilo sasvim novu vizuru.
Slična su otkrića već izazvala zanimanje javnosti u obližnjoj Hrvojevoj ulici, gdje su nedavna iskapanja ogolila donje zone antičkih zidova, inače zatrpane i do dva metra ispod današnjeg pločnika. Očekuje se da će i istraživanje Zlatnih vrata privući brojne promatrače te dodatno rasplamsati javni interes za skrivene slojeve Dioklecijanova nasljeđa.