Snažan staklenički plin metan nekontrolirano istječe iz pukotina na dnu Antarktičkog oceana, a broj „ventila” koji ga ispuštaju iznenadio je i same istraživače.
Međunarodni tim znanstvenika nedavno je u Rossovu moru, na dubinama od 5 do gotovo 240 metara, pronašao više od 40 aktivnih izvora metana. Studija objavljena u časopisu Nature Communications upozorava da su mnogi od tih izvora novi; pojavili su se na lokacijama koje su ranije detaljno kartirane, što upućuje na „temeljne promjene” u načinu oslobađanja tog plina.
Metan, nevidljiv ali izuzetno snažan staklenički plin, u prvih 20 godina u atmosferi zadržava oko 80 puta više topline od ugljikova dioksida. Ispod morskog dna diljem svijeta nalaze se goleme rezerve metana, no antarktički su izvori među najmanje istraženima. Zbog toga su znanstvenici u ovom projektu kombinirali brodske akustične sonde, vozila na daljinsko upravljanje i ronioce kako bi pratili bijeg plina prema površini.
Otkriveni „ventili” bude strah da bi velike količine metana mogle naglo dospjeti u atmosferu, pri čemu taj doprinos globalnom zagrijavanju zasad nije uračunat u klimatske modele. Uz to, veće koncentracije plina mijenjaju sastav morske vode i smanjuju dostupnost kisika, prijeteći lokalnim ekosustavima.
„Metan je velika nepoznanica – njegova razina raste u atmosferi, a još ne znamo točno zašto”, kaže Andrew Thurber, profesor morske biologije sa Sveučilišta California, Santa Barbara. Upozorava da Antarktika skriva „goleme rezerve metana” te dodaje: „Ako se planet nastavi zagrijavati, ovo područje moglo bi se pretvoriti iz prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti.”
Znanstvenici se već idući tjedan vraćaju na dvomjesečnu ekspediciju kako bi detaljnije snimili i analizirali nove izvore. Njihovi će podaci pomoći u preciznijem procjenjivanju koliko metana doista završava u atmosferi i kakve bi posljedice to moglo imati na ubrzanje klimatskih promjena.