Božić nema dva teološka lica, nego dva kalendara. Katolici i većina svijeta slijede gregorijanski kalendar, uveden 1582. godine kako bi preciznije pratio Sunčevu godinu. Pravoslavne Crkve poput Srpske, Ruske i Jeruzalemske ostale su na starijem julijanskom sustavu koji kasni 13 dana. Posljedica je da julijanski 25. prosinac pada na gregorijanski 7. siječnja, pa se kršćani istog blagdana susreću u različitim datumima.
Nisu, međutim, svi pravoslavci na „starom“ kalendaru. Grčka, Bugarska, Rumunjska i odnedavno Ukrajinska pravoslavna crkva prihvatile su revidirani julijanski kalendar; za sada se poklapa s gregorijanskim, pa i ondje Božić dolazi 25. prosinca.
Razlika će još rasti. U gregorijanskoj 2100. neće biti prijestupne godine, dok će je julijanski imati, čime se jaz širi na 14 dana. Ako se dotad ništa ne promijeni, pravoslavni će 25. prosinac 2101. pasti na 8. siječnja.
Unatoč kalendarskom raskoraku, teološko značenje blagdana ostaje isto: slavlje rođenja Isusa Krista. Ekumenske rasprave povremeno otvaraju pitanje zajedničkog datuma, a nedavni susret Pape Lava XIV. i carigradskog patrijarha Bartolomeja potaknuo je nade u buduće usklađivanje. Dok se ne pronađe zajednički sustav, prosinac i siječanj ostaće mjeseci dvostrukog, ali zajedničkog božićnog veselja.