Globalne populacije planktona – mikroskopskih algi koje pokreću cijeli morski hranidbeni lanac – u stalnom su padu već više od dva desetljeća, pokazuje opsežna analiza objavljena u časopisu Science Advances.
Autori sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu kombinirali su satelitske snimke, terenska mjerenja i algoritme umjetne inteligencije kako bi svakodnevno pratili koncentracije klorofila A između 2001. i 2023. godine u pojasu oceana od 45° sjeverne do 45° južne širine. Sredozemno more nije bilo obuhvaćeno.
Ključni nalazi
• Prosječna razina klorofila A pala je za približno 0,00035 miligrama po prostornom metru godišnje.
• U obalnim zonama – osobito na riječnim ušćima – pad je dosegnuo 0,00073 miligrama, više nego dvostruko od globalnog prosjeka.
• Učestalost cvjetanja algi smanjila se za gotovo 1,8 %, iako su zabilježena lokalna povećanja kod Kanarskih otoka te uz obale Brazila i sjeveroistočne Australije.
Glavni uzrok: zagrijavanje mora Autori studije pad najviše povezuju s porastom temperature površine mora. Toplija gornja voda pojačava raslojavanje te sprječava dotok dubljih, hranjivim tvarima bogatih slojeva, čime se ograničava rast fitoplanktona.
Regionalna iznimka uglavnom se pripisuje ljudskom utjecaju: krčenje šuma i požari u Amazoni povećavaju ispiranje hranjivih tvari, što potiče lokalno bujanje algi uz brazilske obale.
Što nas čeka? Ranija istraživanja procjenjuju da bi populacija vrste Prochlorococcus – najbrojnijeg planktonskog mikroba – mogla do 2100. pasti za polovicu u tropskim morima ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke. Ova bakterija slabo podnosi temperature iznad 28 °C, a njezina se stopa razmnožavanja tada naglo smanjuje.
Znanstvenici ističu da se smanjenje planktona ne odražava samo na morska staništa nego i na globalni ciklus ugljika, jer fitoplankton upija znatne količine ugljikova dioksida. Upozorenje je stoga dvostruko: klimatske promjene ne pustoše samo kopno nego i nevidljive temelje života u oceanima.