Još u vrijeme kada se današnja Kalelarga zvala Calle Carriera, Zadar je živio atmosferu viteških nadmetanja koja će dva stoljeća poslije proslaviti Sinj. Prema istraživanju zadarskog povjesničara Romana Meštrovića, alkarska se utrka u Zadru provodila najmanje od 1458. godine, a moguće i od 1410., dakle više od tri stoljeća prije nego što je Sinj 1715. upisao svoj prvi službeni trk.
Regulirana viteška igra Godine 1745. alkarsko je nadmetanje u Zadru dobilo i službeni Pravilnik. Izradio ga je tadašnji generalni providur Jakov Boldu, a sastojao se od 20 članaka koje je ubrzo potvrdio zadarski knez Luka Andrija Korner. Osim klasičnog natjecanja kopljem na konju, Pravilnik je omogućavao i pješačku varijantu utrke. Posebno je zanimljiv članak prema kojemu je alkarić – ako bi nakon pogotka uspio baciti alku u zrak i ponovno je „probosti” – ostvarivao dvostruki broj bodova.
Zadarska pravila propisivala su da se utrka održava 30. lipnja, a iznimno prve nedjelje u srpnju. Do 1820. ovo je natjecanje bilo stalni dio gradskih svečanosti, a široka Calle Carriera pokazala se idealnom pistom koja je kasnije i dobila današnje ime – Kalelarga ili Široka ulica.
Bilježe se i konkretni pobjednici: 1700. godine slavodobitnik je bio Ante Dunatov, čija je pobjeda ovjekovječena prigodnom pjesmom. Ovakvi zapisi svjedoče da je Zadar, u vrijeme srednjovjekovnih turnira, razvijao vlastitu, danas gotovo zaboravljenu, alkarsku tradiciju.
Veza koja i dalje živi Povijesna nit između dvaju gradova nije se prekinula. Na 251. Sinjskoj alki, održanoj 1966., slavodobitnički plamenac ponio je Šimun Masnić, Zadranin po adresi, a rodom iz Glavica u samom alkarskom srcu Dalmatinske zagore. Nakon petnaestog pokušaja, umirovljeni vojni časnik i član Alkarskog društva ušao je u legendu, dodatno povezujući Zadar i Sinj.
Time je potvrđeno da se duh alke u Zadru nije ugasio, nego se stoljećima selio i preplitao – od kamenih ploča Kalelarge do sinjskog Trkališta, stvarajući jedinstvenu dalmatinsku tradiciju viteštva koja nadživljava granice gradova.