Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je prve globalne smjernice za primjenu agonista GLP-1 u liječenju pretilosti, kroničnog stanja koje već pogađa više od milijardu ljudi diljem svijeta.
Preporuke na dvije razine • WHO odraslim osobama s indeksom tjelesne mase 30 ili višim – izuzev trudnica – uvjetno savjetuje dugotrajnu terapiju semaglutidom, tirzepatidom ili liraglutidom. • Druga preporuka nalaže da se ti lijekovi koriste isključivo uz uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
„Pretilost je kronična bolest koja zahtijeva sveobuhvatnu i cjeloživotnu skrb, no sami lijekovi neće riješiti ovaj globalni problem”, upozorio je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Pitanje pravednog pristupa Upravo je dostupnost najveća prepreka: prognoze pokazuju da bi do 2030. manje od deset posto ljudi kojima su GLP-1 terapije potrebne moglo do njih i doći. Tedros je upozorio da bi, bez koordiniranog djelovanja, „ovi lijekovi mogli produbiti jaz između bogatih i siromašnih, i među državama i unutar njih”.
Sličnu zabrinutost iznijela je istraživačica sa Sveučilišta u Cambridgeu Marie Spreckley, istaknuvši da je uvjetna preporuka opravdana s obzirom na nedostatak dugoročnih podataka o visokim dozama, cijeni i kapacitetu zdravstvenih sustava.
Širi kontekst lijekova iz klase GLP-1 Novoobjavljene smjernice nadovezuju se na prošlogodišnju odluku WHO-a kojom su semaglutid i tirzepatid uvršteni na popis ključnih lijekova za pacijente s visokim rizikom od dijabetesa tipa 2, ali ne i za liječenje pretilosti. WHO naglašava da će biti potrebno povećati proizvodne kapacitete, sniziti cijene i uspostaviti mehanizme zajedničke nabave kakvi su se koristili u borbi protiv HIV-a.
Organizacija najavljuje da će do 2026. surađivati s vladama i partnerima kako bi se pristup nove generacije anti-pretilosnih lijekova prioritetno osigurao onima s najvećom medicinskom potrebom.