Svaki šesti laboratorijski potvrđen bakterijski infekt u 2023. godini bio je otporan na standardne antibiotike, pokazuje novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o globalnom praćenju antimikrobne rezistencije. Između 2018. i 2023. više od 40 % najčešće propisivanih lijekova izgubilo je djelotvornost protiv infekcija krvi, crijeva, mokraćnog sustava i spolno prenosivih bolesti.
Podaci prikupljeni iz 104 zemlje, koji obuhvaćaju više od 23 milijuna bakterijskih uzoraka, otkrivaju da je problem najizraženiji u zemljama niskog i srednjeg dohotka te u zdravstvenim sustavima s ograničenim dijagnostičkim i preventivnim kapacitetima. WHO procjenjuje da je 2023. svaka treća bakterijska infekcija u jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu bila rezistentna, dok je u Africi takvih slučajeva bilo jedna petina.
„These findings are deeply concerning”, izjavio je dr. Yvan Hutin, direktor odjela za antimikrobnu rezistenciju pri WHO-u. Upozorio je da se mogućnosti liječenja ubrzano sužavaju, osobito ondje gdje je prevencija infekcija slaba, a pristup dijagnostici i učinkovitim lijekovima ograničen.
Najveće zabrinutosti izazivaju gram-negativne bakterije zaštićene vanjskom ovojnicom, poput Escherichie coli i Klebsiellae pneumoniae, koje često uzrokuju sepsu, zatajenje organa i smrt. Prema izvješću, 40 % sojeva E. coli i više od 55 % sojeva K. pneumoniae otporno je na cefalosporine treće generacije – prvu liniju obrane protiv tih infekcija. U afričkoj regiji WHO-a rezistencija često prelazi 70 %.
Raste i otpornost na ključne antibiotike „druge linije”, posebice karbapeneme i fluorokinolone, među bakterijama Acinetobacter, K. pneumoniae i Salmonella. „These antibiotics are critical for treating severe infections and their growing ineffectiveness is narrowing the treatment options”, poručio je Hutin.
Dr. Manica Balasegaram iz Global Antibiotic Research and Development Partnershipa ocjenjuje da su rezistentne infekcije dosegnule „critical tipping point”. Ističe da se najopasnije gram-negativne infekcije razvijaju brže nego što nastaju novi lijekovi te predviđa porast broja smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom od 70 % do 2050. godine.
„It’s not enough to develop new antibiotics, they have to be the right ones, those that target infections that have the greatest public health impact”, naglašava Balasegaram i dodaje da svijet za sada ne uspijeva nadomjestiti antibiotike izgubljene zbog rezistencije.
Profesor Sanjib Bhakta s University College Londona smatra da je za suzbijanje krize potrebna globalno usklađena strategija, od jačanja nadzora i dijagnostike do osiguravanja široke dostupnosti usko ciljanih antibiotika te ulaganja u cijepljenje, sanitarne uvjete i „blue-sky” istraživanja novih terapija.
U 2021. godini zabilježeno je 7,7 milijuna smrti uzrokovanih bakterijskim infekcijama, a rezistencija je pridonijela s 4,71 milijun slučajeva, pri čemu je 1,14 milijuna smrti izravno povezano s neuspjehom liječenja antibioticima. Novi podaci WHO-a pokazuju da bi, bez hitnih i koordiniranih mjera, taj broj mogao dramatično rasti.