Sjedinjene Američke Države privremeno su prekinule planirani strateški dijalog s Kosovom, upozorivši da su nedavni potezi privremene kosovske vlade „povećali napetosti i nestabilnost”. U priopćenju američkog veleposlanstva u Prištini navodi se da „nedavni potezi i izjave vršitelja dužnosti premijera Albina Kurtija predstavljaju izazove napretku postignutom tijekom mnogih godina”.
Washington nije precizirao koji su konkretni potezi doveli do ovakve odluke, no ranije je premijeru Albinu Kurtiju prigovarao zbog pogoršanja stanja na većinski srpskom sjeveru te odgađanja formiranja novih institucija nakon izbora 9. veljače. Kurti je tada pobjedom njegove stranke Vetevendosje osvojio relativnu većinu, ali nije uspio osigurati koalicijskog partnera.
Kosovska vlada odgovorila je da ostaje „posvećena miru i stabilnosti u regiji” te da „pozdravlja kritike” jer nastoji ispraviti uočene propuste kad god su „konkretne”.
SAD su posljednjih 25 godina bile ključni politički i financijski podupiratelj Kosova, pa odluka o zamrzavanju dijaloga označava dodatno zahlađenje odnosa. Istodobno, Europska unija – kojoj se Kosovo nada pristupiti – još je 2023. uvela sankcije Prištini zbog poticanja etničkih napetosti i traži osnivanje Zajednice srpskih općina radi veće autonomije za Srbe na sjeveru.
Premijer Kurti taj prijedlog odbacuje, strahujući, kako tvrdi, od mogućeg odcjepljenja tog dijela teritorija, pa pokušava smanjiti autonomiju lokalnih srpskih struktura. Oko 50 000 Srba koji žive na sjeveru Kosova i dalje ne priznaju institucije u Prištini, a za plaće, mirovine i zdravstvenu skrb oslanjaju se na Beograd.
Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine, no sporazum o normalizaciji odnosa još nije postignut. Najnoviji prekid američko-kosovskog dijaloga dodatno komplicira napore međunarodne zajednice da smiri tenzije i obnovi pregovore o dugoročnom rješenju.