Američki predsjednik Donald Trump ponovno je oživio ideju o preuzimanju Grenlanda, arktičkog teritorija pod danskom upravom, i ovaj put otišao korak dalje – Bijela kuća je potvrdila da ni uporaba vojske nije isključena.
Grenland se prostire na 2,16 milijuna četvornih kilometara, no svega 56 000 stanovnika naseljeno je uglavnom na zapadnoj obali. Otok je 81 % prekriven ledom, a gotovo 90 % ljudi inuitskog je podrijetla. Ipak, upravo ta zaleđena pustopoljina krije ono što Washingtonu golica maštu: golema ležišta nafte, plina i posebno rijetkih zemnih minerala, ključnih za proizvodnju električnih automobila, vjetroturbina i vojne opreme.
Klimatsko zagrijavanje topi arktički led, što čini resurse dostupnijima i produljuje plovne rute na sjeveru, dodatno povećavajući stratešku vrijednost Grenlanda. Premda je Trump više puta omalovažio klimatsku krizu, poručio je da mu je „otvoreni, nezaštićeni” Grenland potreban ponajprije radi nacionalne sigurnosti. „Treba nam Grenland… trenutno je toliko strateški važan. Grenland je posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima. Treba nam sa stajališta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti”, izjavio je u zrakoplovu Air Force One.
Istraživanja javnog mnijenja na Grenlandu pokazuju da je 85 % stanovnika protiv američke vlasti. Premijer Jens-Frederik Nielsen američku retoriku nazvao je „potpuno neprihvatljivom” i poručio: „Grenland je naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati.”
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi eventualni američki napad na danski teritorij „sve zaustavio, uključujući sigurnost koju NATO pruža od kraja Drugog svjetskog rata”. Podršku Kopenhagenu izrazili su čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva, poručivši u zajedničkoj izjavi: „Grenland pripada svom narodu. Danska i Grenland, i samo oni, odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda.”
Grenland je Danskoj pripojen 1953., samoupravu je dobio 1979., a 2009. dodatno je proširio ovlasti. Ipak, obrana, vanjska i monetarna politika i dalje su u rukama Kopenhagena. Lokalni političari povremeno najavljuju put prema potpunoj neovisnosti, no većina Grenlanđana ne želi zamijeniti dansku zastavu američkom.
Trumpovo inzistiranje na „strateškoj nužnosti” Grenlanda dolazi svega nekoliko dana nakon što su američke snage u Caracasu svrgnule Nicolása Madura, pa europski čelnici strahuju da bi Arktik mogao postati sljedeće poprište sile. Mogućnost raspada NATO-a, sukob interesa velikih sila i arktičko bogatstvo ispod leda guraju Grenland u samo središte nove globalne napetosti.
