BRUXELLES – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je pozvala na uvođenje zajedničke „digitalne punoljetnosti” u EU-u, odnosno minimalne dobi za pristup društvenim mrežama. „Kao majka sedmero djece i baka petero unučadi, dijelim stav država članica da djeca moraju dosegnuti određenu dob prije nego što pristupe društvenim mrežama”, poručila je na nedavnom skupu u New Yorku.
Iako prijedlog nailazi na političku potporu dijela vlada, pravnici podsjećaju da Bruxelles nema jasnu nadležnost za takvu zabranu. „Postavlja se ozbiljno pitanje ima li Europska unija uopće ovlast zabraniti društvene mreže djeci”, rekao je odvjetnik Peter Craddock, specijaliziran za digitalno pravo.
Komisija je u svom godišnjem govoru o stanju Unije najavila osnivanje stručnog panela koji će ispitati kako i na kojoj pravnoj osnovi postaviti dobnu granicu. No glasnogovornik izvršnog tijela Thomas Regnier već je ranije naglasio da „EU-ska zabrana nije ono čime se Komisija bavi… to je u nadležnosti država članica”.
Trenutačno najniža dob na razini Unije regulirana je samo općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), koja dopušta korištenje osobnih podataka od 13. godine, ali i omogućuje državama da prag podignu. „To nije instrument za potpunu zabranu pristupa platformama”, upozorava Craddock, napominjući da bi se inače mogla dogoditi nelogična situacija u kojoj su pravila o obradi podataka stroža od samog pristupa mreži – ili obrnuto.
Kao mogući pravni temelj spominje se i revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, koja će se preispitivati iduće godine i već sada predviđa jaču zaštitu maloljetnika. No riječ je o direktivi, ne uredbi, pa države imaju veliku slobodu u provedbi.
Organizacije za prava djece upozoravaju da bi potpuna zabrana mogla nanijeti više štete nego koristi. Fabiola Bas Palomares iz mreže Eurochild ocjenjuje da bi takva mjera nerazmjerno ograničila dječja prava na „zaštitu, informiranje, obrazovanje, slobodu izražavanja i igru”, koje danas uvelike omogućuju upravo društvene mreže. „EU bi se prije arbitrarnog podizanja dobne granice trebao usredotočiti na bolje korištenje postojećih alata”, poručila je.
Uz GDPR i predstojeću reviziju direktive, na stolu su i Smjernice za provedbu Akta o digitalnim uslugama te nadolazeći Akt o digitalnoj pravednosti, ali nijedan od tih dokumenata zasad ne daje jasnu pravnu osnovu za jedinstvenu zabranu. Dok Bruxelles traži rješenje, države članice i dalje samostalno određuju kada je – i pod kojim uvjetima – sigurno pustiti djecu na društvene mreže.