Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije vodila nikakve bilješke tijekom neformalnih razgovora s kandidatima za povjerenike, pokazuje odgovor Komisije na zahtjev za pristup dokumentima.
Glavna tajnica Komisije Ilze Juhansone u pismu je priznala da su se „informalni razgovori s odabranim kandidatima … odvijali usmeno i da nije sastavljen nijedan dokument”. Zahtjev se odnosio na razgovor iz ljeta 2024. s tadašnjom španjolskom kandidatkinjom Teresom Riberom, koja je kasnije postala izvršna potpredsjednica.
Stručnjaci za transparentnost ocjenjuju kako je riječ o novom primjeru netransparentnog vođenja institucije. Harvardov stručnjak za demokraciju Alberto Alemanno upozorio je: „Još jednom Komisija nonšalantno odstupa od osnovnog načela dobre uprave.”
Komisija je na odgovor čekala gotovo godinu dana, a pritužbe su dvaput završile i pred uredom europske pučke pravobraniteljice. Iz njezina su ureda poručili: „Javnosti je vrlo teško razumjeti zašto dolazi do dugih kašnjenja u odgovoru na zahtjeve za pristup dokumentima, osobito kada se na kraju samo potvrdi da dokument ne postoji. Ovakve situacije mogu potkopati povjerenje građana u upravu EU-a.”
Iako pravila formalno nisu prekršena, kritičari podsjećaju na presudu Suda EU-a iz svibnja ove godine, donesenu nakon afere s nedostupnim SMS-ovima između von der Leyen i izvršnog direktora Pfizera. Sud je tada naglasio obvezu europskih institucija da „izrađuju i čuvaju dokumentaciju o svojim aktivnostima”. Alemanno smatra da se ista dužnost bilježenja odnosi i na proces provjere budućih povjerenika, što ovoga puta očito nije ispoštovano.
Slabosti u vođenju evidencije pridružuju se pritužbama na sporo rješavanje zahtjeva za informacijama, koje pučka pravobraniteljica već dulje označava kao raširen problem u radu Komisije.
Europska komisija, unatoč kritikama, zasad nije ponudila dodatno objašnjenje niti najavila promjene u procedurama bilježenja razgovora s kandidatima za najviše dužnosti.