Posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Beogradu trebao je razjasniti stav Europske unije prema Srbiji, no rezultirao je novom dozom zbunjenosti i nezadovoljstva na svim stranama.
Von der Leyen je, za razliku od ranijih susreta, izostavila uobičajene komplimente upućene predsjedniku Aleksandru Vučiću. Umjesto toga naglasila je četiri točke na kojima Bruxelles očekuje konkretan pomak:
- slobodu umjesto represije;
- napredak u vladavini prava i slobodi medija;
- reformu izbornog zakonodavstva;
- sustavno pridruživanje sankcijama protiv Rusije.
„Pratit ćemo provedbu, deklarativne obveze više nisu dovoljne”, poručila je predsjednica EK, najavivši skori nastavak razgovora u Bruxellesu.
Građanski prosvjednici i oporba u Srbiji ovaj su nastup dočekali s podignutom obrvom. Demokratska stranka ocijenila je poruke kao „praznu diplomatsku konstrukciju”, dok su mnogi osporili pohvale koje je Vučić dobio zbog navodnog uređenja biračkih popisa i rada medijskog regulatora REM.
Strah od „stabilokracije”
Politički analitičar Đorđe Vlajić smatra da unatoč službenim ukorima postoji skupina dužnosnika u Bruxellesu koji „se oslanjaju na transakcijsku politiku Aleksandra Vučića” te mu prešutno daju potporu sve dok „ne pravi probleme oko Kosova” i drži regiju pod kontrolom.
Direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi upozorava da vlast u Beogradu „ne samo da ne provodi reforme, nego se krupnim koracima vraća u devedesete godine”. Prema njegovim riječima, Vučić najčešće „kupuje vrijeme” računajući da su mandati europskih lidera kraći od njegova.
Nezadovoljstvo i s jedne i s druge strane
• Režim u Beogradu ogorčen je zbog kritika na temu represije i medijskih sloboda. • Oporba i prosvjednici razočarani su što su kritike bile, po njihovom sudu, preblage. • Bruxelles je, pak, sučeljen s pitanjem ima li alate kojima bi srpsku vlast doista natjerao na reforme.
Vučićev odgovor: miran ton pred kamerama, oštar podsjetnik na nasilne prosvjede u pojedinim državama EU-a – potez kojim je pokušao relativizirati zamjerke iz Bruxellesa.
Poziv na „jedinstvo građana” koji je u Beogradu uputila Von der Leyen dodatno je zbunio dio javnosti. „Ne znam kako je moguće pozivati na jedinstvo ako imamo opresivan režim koji se vrlo oštro obračunava s neistomišljenicima”, istaknuo je Vlajić, opisavši Srbiju kao „vrstu kleptokratskog feudalizma, gdje imamo Vučića kao neproglašenog suverena”.
Što slijedi?
• Srbija je pozvana u Bruxelles kako bi predstavila plan provedbe reformi. • Otvaranje pristupnih poglavlja ostaje blokirano dok se ne vide opipljivi rezultati. • U Beogradu raste skepsa da će se bilo što promijeniti prije nego što se pojavi ozbiljna politička alternativa sadašnjoj vlasti.
Posjet Ursule von der Leyen tako je produbio osjećaj da se Europska unija kreće po tankoj liniji: želi ubrzati demokratizaciju Srbije, ali se još ne odriče stabilnosti koju trenutno jamči Aleksandar Vučić – ma koliko je građani Srbije skupo plaćali.
