Hrvatska danas broji 16 815 liječnika, odnosno 4,3 liječnika na tisuću stanovnika – nijansu iznad europskog prosjeka od 4,2. Unatoč rastu od 18 % u posljednjem desetljeću, sustav i dalje ključa pod pritiskom dugih lista čekanja i čak tri milijuna prekovremenih sati godišnje.
Na otvaranju dvodnevne konferencije „Poslovanje i upravljanje u zdravstvu“ direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković upozorio je da statistika skriva duboku neravnotežu među županijama. „Ličko-senjska županija ima 2,9 liječnika na 1 000 stanovnika, a Grad Zagreb 7,6 – gotovo trostruko više“, istaknuo je, dodajući da se Rijeka i Split kreću oko državnog prosjeka. Mladi liječnici, kaže, gravitiraju velikim centrima i znanstvenoj karijeri, dok otoci, periferija i ruralni krajevi ostaju bez osnovne zdravstvene zaštite, pa se stanovništvo dodatno iseljava.
Jurković je otvoreno doveo u pitanje logiku sustava: „Ako imamo prosječan broj liječnika u EU i tri milijuna prekovremenih sati, a liste čekanja i dalje rastu, gdje su nam ti doktori i kada, uz toliki prekovremeni rad, stižu raditi privatno?“ Prema njegovu mišljenju, javna percepcija „kapilarne korupcije“ i napet odnos javnog i privatnog sektora dodatno nagrizaju povjerenje pacijenata.
Financijska rupa u zdravstvu, koja godinama ne prestaje rasti, po Jurkoviću se ne može zatvoriti bez snažnijih upravljačkih ovlasti ravnatelja bolnica. „Ravnatelji su temelj stabilnosti sustava, ali danas imaju izrazito sužene alate upravljanja – to moramo mijenjati“, poručio je.
Konferencija se nastavlja raspravama o moguće pravednijoj raspodjeli kadrova i reformi bolničkog upravljanja, no poruka je jasna: brojke same po sebi ne liječe pacijente – ključno je tko i gdje stoji iza njih.