Prema najnovijem mjesečnom izvješću Copernicusove službe za klimatske promjene, ovogodišnja veljača svrstala se na peto mjesto najtoplijih u povijesti globalnih mjerenja.
• Prosječna svjetska temperatura iznosila je 13,26 °C – 0,53 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.–2020. i čak 1,49 °C iznad predindustrijskih vrijednosti (1850.–1900.).
• Na europskom kontinentu situacija je bila drugačija: prosjek kopnene temperature spustio se na –0,07 °C, blago ispod referentnog razdoblja 1991.–2020. Zapadna, južna i jugoistočna Europa bilježile su topliji zrak, dok su Skandinavija, baltičke države i sjeverozapadna Rusija trpjele osjetno niže temperature.
• Zima (prosinac–veljača) bila je među dvije najhladnije u Europi u posljednjih 13 godina, ali je ipak ostala 0,09 °C iznad prosjeka 1991.–2020.
Poplave i oluje
Niz snažnih ciklona i obilne kiše pogodili su zapadnu Europu i sjevernu Afriku. Francuska, Španjolska, Portugal i Maroko suočili su se s ozbiljnim poplavama koje su odnijele ljudske živote, prouzročile golemu štetu i ugrozile egzistenciju brojnih stanovnika. Poplavni val pogodio je i Australiju, Mozambik te Bocvanu.
„Vremenski ekstremi upućuju na sve veći utjecaj klimatskih promjena i potrebu za globalnim djelovanjem”, poručila je Samantha Burgess, strateška voditeljica klimatskog programa Copernicusa.
Metodologija
Copernicus svakog mjeseca objavljuje podatke o temperaturi zraka, morskom ledu i oborinama. Analize se oslanjaju na računalne modele koji integriraju milijarde mjerenja prikupljenih satelitima, brodovima, zrakoplovima i meteorološkim postajama diljem svijeta.